Leslie Shannon voditeljica Odjela za istraživanje ekosustava i trendova u Nokiji
”Možda zvuči ludo, ali sto posto sam sigurna da će AR pametne naočale zamijeniti mobitele”
Leslie Shannon za sebe kaže da je futurist i “novofil” - netko tko je zaljubljen u nove i napredne tehnologije. Inače, diplomirala je psihologiju na sveučilištu Virginia te magistrirala povijest umjetnosti na sveučilištu Yale, a već 25 godina radi u Nokiji. Počevši od analitičarke baze podataka, preko voditeljice FutureLaba, inkubatora za razvojne programere još u danima WAP-a, GPRS-a i 3G, sada je svojevrsni skaut za nove trendove, voditeljica je Odjela za istraživanje ekosustava. Usredotočena je na prepoznavanje tehnoloških disrupcija i prilika kako za Nokiju tako i za njihove klijente. Upravo je na turneji u Hrvatskoj gdje studentima i tvrtkama prenosti svoja predviđanja. Posjetili smo predavanja i potom o svemu s njom i porazgovarali.
Skaut ste za trendove. Sami ste si, rekli ste, stvoritli svoju poziciju i osmislili radno mjesto. Kako ste to učinili?
Već sam 15 godina radila za Nokiju kada sam se 2015. preselila iz Finske u Silicijsku dolinu u Kaliforniji. Ondje sam bila Nokijin prodavač za tamošnje tvrtke. Međutim, vrlo brzo otkrila sam da je način razmišljanja u Silicijskoj dolini vrlo različit od načina razmišljanja o telekomunikacijama na koji sam navikla u drugim dijelovima svijeta. Ondje sam naučila mnogo o eksperimentiranju i prihvaćanju neuspjeha kao dijela procesa učenja. Također sam otkrila da se u Silicijskoj dolini stvara mnogo više inovacija nego što sam mislila, a vrlo velik dio tih inovacija pretpostavljao je da će telekom mreže imati značajke i mogućnosti koje će te inovacije i podržati. Međutim, spoznala sam da telekomunikacijska industrija uglavnom nije bila svjesna tih očekivanja, što je bio problem. Odlučila sam biti osoba koja će ga riješiti. Počela sam istraživati specifične tehničke inovacije za koje će biti potrebna napredna mrežna podrška, a zatim sam počela izvještavati vlastitu tvrtku i klijente o onome što sam sve spoznala. Počela sam to raditi samo zato što sam vidjela da to treba učiniti - premda to nije bilo u sklopu mojih radnih zadataka. Međutim, moja su izvješća postala toliko popularna i korisna kako unutar Nokie tako i kod naših kupaca da su, nakon otprilike 18 mjeseci, ta istraživanja postala moj stalni posao. Tako sada provodim sve svoje vrijeme istražujući nove tehnologije, analizirajući što one znače za budućnost telekomunikacija i putujući svijetom kako bih o tome razgovarala. To je divan posao i drago mi je što sam ga stvorila!
Fokusirani ste na prednosti koje donosi 5G. Znamo da se radi o povećanju brzina i kapaciteta, te smanjenju kašnjenja mreže. Koje su glavne promjene koje će 5G donijeti poduzećima, a koje pojedincima?
Uvijek razmišljajte o rješavanju problema. A problemi ne moraju biti duboki da bi se dobro napravio posao. Kad god naiđete na nešto što pomalo iritira ili nije savršeno, razmislite postoji li drukčiji način pristupa toj situaciji koji bi mogao riješiti problem – a to bi mogao biti temelj za novi posao Nova tehnologija postaje uspješna samo ako riješi problem, i to dobro, i za mnogo ljudi
se dogodila na početku svake nove generacije mobilnih mreža: prvo se pojavljuje Enterprise (poslovna) upotreba, jer nova mreža (u ovom slučaju 5G mreža) treba samo biti instalirana na poslovnom mjestu tvrtke, što je daleko lakše nego pokrivati cijelu zemlju, a samo nekoliko ljudi mora imati uređaje koji podržavaju 5G. Da bi potrošački 5G mogao krenuti, širi dio populacije mora biti pokriven mrežom, a oni moraju kupiti 5G uređaje, što je teško kada su još relativno skupi. 4G je također započeo upravo na ovaj način, a sada ga svi koristimo – svi ćemo koristiti i 5G.
Promovirate 5G mreže kao preduvjet za razvoj novih primjena. Spominjete važan korak - ‘split the chip’.O čemu se radi?
Svi imamo divne uređaje – pametne telefone, prijenosna računala itd. – koji imaju goleme računalne sposobnosti, koje pokreću vrlo napredni računalni čipovi. Prosječni pametni telefon ovih dana ima daleko više računalne snage nego što je bilo potrebno 1969. da se stigne do Mjeseca, tako da zaista imamo pristup spektakularnoj funkcionalnosti koju danas uglavnom uzimamo zdravo za gotovo. Međutim, svaka inovacija (u ovom slučaju moćni silikonski računalni čipovi) sa sobom nosi nove probleme. Problemi koje donose ti veći čipovi uključuju kratko trajanje baterije, visoku cijenu i stvaranje neugodne količine topline – svi smo upoznati s tim problemima s našim pametnim telefonima, zar ne? Ti se problemi mogu riješiti ako taj veliki čip u krajnjim uređajima zamijenite vrlo malim, a zatim upotrijebite 5G za povezivanje uređaja s nizom poslužitelja koji se nalaze u mreži. To vam omogućuje povećanje stvarne računalne snage dostupne uređaju, jer sada imate pristup višestrukim računalima koja se nalaze u mreži, dok u isto vrijeme produljuje vijek trajanja baterije i smanjuje troškove krajnjeg uređaja i proizvodnju topline jer sam uređaj ima samo mali čip s minimalnom funkcionalnošću. Ova arhitektura je od vitalnog značaja za sljedeći razvojni val mnogih različitih tehnoloških industrija, uključujući robotiku i upravljanje dronom, proširenu i virtualnu stvarnost, igranje u oblaku i nekoliko drugih. 5G mora biti most koji povezuje uređaj s računalnom obradom koja se sada nalazi u mreži ako ih trebate povezati s velikom količinom podataka (na primjer, ako se video visoke razlučivosti šalje u mrežu na analizu), ili ako trebate dobiti rezultat s mreže u gotovo stvarnom vremenu.
Je li se to već događa?
Da, trenutačno možda mislite da još niste vidjeli da se 5G tako koristi i u pravu ste - ovo “razdvajanje čipa” tek dolazi. Svjetski proizvođači čipova i dobavljači mrežne opreme (uključujući Nokiju) upravo sada provode istraživanje kako bi utvrdili koji procesi mogu ići na te poslužitelje u mreži, a koji moraju ostati na čipu, koje su to minimalne funkcionalnosti koje moraju ostati, primjerice u robotu ili dronu. Kada se ovaj scenarij “split chip” uspostavi, vidjet ćemo eksploziju funkcionalnosti u novim, jeftinijim uređajima s dugim vijekom trajanja baterije, podržanim daljinskim, snažnim računalstvom u mreži, povezanim s njima putem 5G-a.
Kada govorimo o budućnosti, mnogi su već nametnuli trendove računajući na podršku mreža. Primjerice - Metaverse, na koji se kladi Zuckerberg s VR uređajima ili proširena stvarnost uz AR naočale na koje se klade u Snapu ili Nianticu. Kako na to gledate?
Duboko sam zahvalna Marku Zuckerbergu što je promijenio ime Facebooka u Meta i time potaknuo pozornost cijelog svijeta na koncept Metaverse – time je istinski ubrzao tržište za barem nekoliko godina. I ne može se poreći da je potrebna hrabrost da bi se kladilo na uspjeh cijele tvrtke na ono što je još uvijek uglavnom samo uzbudljiv koncept. Ali ne slažem se s važnošću koju Meta pridaje digitalnoj viziji Metaverse koja se temelji na VR-u. Volim VR i tamo provodim dosta vremena, ali problem je u tome što je to iskustvo poput odlaska u kino. U oba slučaja, svojevoljno se stavljate u prostor koji je odsječen od fizičkog svijeta, a zatim doživite impresivno, moguće čarobno iskustvo koje stvaraju svjetla u boji ispred vaših očiju. To može biti prekrasan način da provedete neko vrijeme, ali nikada ne biste htjeli biti tamo cijeli dan, svaki dan – u nekom trenutku poželite izići van i ponovno osjetiti sunce na licu! Dakle, VR verzija Metaverse je za kraća, intenzivna iskustva, moguće specifične sastanke s drugima ili za specifične svrhe kao što su obrazovanje ili virtualno putovanje. Proširena stvarnost, koju doživljavate nošenjem slušalica koje vam omogućuju da vidite fizički svijet oko sebe dok tom prikazu dodajete digitalne informacije i/ ili zabavu, vrlo se razlikuje od VR svijeta, jer ni u jednom trenutku ne napuštate fizički svijet ili izgubite svijest o tome. To znači da postoji daleko veća vjerojatnost da će ih oni s AR naočalama nositi cijeli dan, primajući uzbudljivu digitalnu zabavu ili informacije na temelju konteksta onoga što rade u bilo kojem trenutku.
U svom predavanju ste rekli da vjerujete da će mobitele uskoro zamijeniti naočale, a procjenjujete da će već 2032. prodaja AR naočala premašiti prodaju pametnih telefona
Znam da zvuči suludo to reći danas, ali mnoge tvrtke grozničavo rade na razvoju AR naočala koje su primjerene potrošačima. Na isti način na koji bi 1993. bilo vrlo teško ili čak nemoguće predvidjeti koja će internetska tvrtka postati uspješna (Netscape i Prodigy više nisu tu, na primjer!), vrlo je teško predvidjeti koja će tvrtka razviti prve uspješne AR naočale koje počinju zamjenjivati pametne telefone, odnosno kada će to početi, ali na temelju istraživanja koje provodim, sto posto sam sigurna da će to na kraju i učiniti.
Dakle, pametne naočale postat će mainstream. Zašto će ih ljudi prihvatiti?
Nova tehnologija postaje uspješna samo ako riješi problem, i to dobro, za veliki broj ljudi. Mislim da su prvi problemi koje će AR naočale vjerojatno riješiti vrlo univerzalni, poput poboljšanja vida i sluha. Ja nosim naočale, pa ako ću staviti bilo što pred oči, to mi treba poboljšati vid, tako da je na neki način gotovo nemoguće zanemariti tu potrebu. Odrasli koji nose naočale također su već navikli stavljati nešto na lice najmanje 16 sati dnevno, tako da ih je najlakše uvjeriti da stave AR naočale. Naočale također imaju bočne dijelove koji se približavaju ušima, tako da postoji mogućnost i poboljšanja sluha. Upravo će te aplikacije za “senzorno poboljšanje” najvjerojatnije imati univerzalnu privlačnost i uvjeriti mnoge ljude da počnu nositi AR naočale. Zatim će se s vremenom dodavati nove funkcionalnosti, sve dok na kraju pametne naočale ne postanu pametne poput naših pametnih telefona.
Smatrate li da Metaverse, o kojem govori Zuckerberg, neće biti masovna pojava?
Zamišljen kao alternativni digitalni svijet, gdje možete raditi, igrati se, trošiti novac i biti u prisutnosti drugih ljudi, Metaverse zasigurno ima sposobnost da bude enormno popularan. Ali ako se zapitamo koji problem rješava Metaverse, i što radi bolje od bilo čega drugog, onda nisam baš sigurna u odgovor. Već mogu raditi, igrati se, trošiti novac i biti u prisutnosti drugih ljudi u fizičkom svijetu, a u ovom trenutku stavljanjem VR uređaja na glavu sve se to čini malo težim, a ne lakšim. Ostajem otvorenog uma, ali u ovom trenutku još nisam vidjela stvar koju Metaverse radi, a koja će ga učiniti hitom među potrošačima diljem svijeta.
Vratimo se vašem “izviđačkom” poslu. Kako to u praksi činite? Ima li tu mjesta za intuiciju?
Izviđanje trendova nužno je kombinacija podataka i intuicije. Budući da budućnost još nije napisana, ništa nije sigurno, pa se oslanjam na niz tehnika kako bih identificirala što će se vjerojatno promijeniti. Jedan od načina je mentalno pratiti koliko puta vidite da se nešto novo događa i početi to shvaćati ozbiljno nakon što to vidite treći put. Drugi način je slušati svoju čistu intuiciju – ako zateknem da imam snažnu emocionalnu reakciju na novi razvoj događaja, bilo pozitivne ili negativne emocije, onda tome posvećujem veliku pozornost. Pokušavam ne uzimati u obzir Nokijin razvoj kada gledam što se događa jer nastojim imati otvoren um i ne propustiti ništa važno samo zato što se događa u prostoru u kojem nemamo proizvode. Ali redovito prosljeđujem svoja otkrića našim timovima za razvoj proizvoda, tako da oni mogu imati najnovije informacije iz širokog svijeta tehnologije dok sami postavljaju prioritete.
Koliko tehnologija utječe na trendove koji se ostvaruju, koliko ideje, a koliki je udio marketinga. Primjerice, 3D filmovi nisu baš zaživjeli u mainstreamu, možete li navesti još neki precijenjeni ili pak podcijenjeni trend?
Na marketing možete potrošiti koliko god želite, ali ako vaša tehnologija ne riješi problem, neće postati popularna. To je dio problema s nečim poput 3D filmova ili TV-a – koji problem oni rješavaju? Ako je nova tehnologija zanimljiva samo zato što je nova ili cool, to nije dovoljno. Mora imati stvarnu vrijednost, mora zadovoljavati stvarne potrebe. To je velik dio moga posla - procjenjivati koje tehnologije doista donose inovacije koje je netko čekao, bez obzira je li to shvatio ili ne, i procjenjivati koje tehnologije izgledaju zabavno, ali zapravo nemaju nikakvu dubinu. Na primjer, NFT-ovi, koji se naizgled čine nekako besmisleni, doista rješavaju problem kako će umjetnici izvući trajnu vrijednost iz svojih radova.
Znači, NFT je opravdano popularan?
Prije NFT-a, vizualni umjetnik ili glazbenik zarađivao je novac samo prvi put kada se umjetnost proda, ali nikada više, čak i ako umjetničkom djelu jako poraste vrijednost. Na imanju Andyja Warhola nije se vidio ni jedan dolar sa slike Marilyn Monroe koja je upravo prodana na aukciji za najvišu cijenu dosad plaćenu za neko umjetničko djelo 20. stoljeća, na primjer. Ali budući da se NFT-ovi temelje na blockchainu, identitet izvornog umjetnika neraskidivo je vezan uz umjetničko djelo, a izvorni umjetnik nastavlja dobivati postotak prodajne cijene svaki put kada se umjetničko djelo proda novom vlasniku, zauvijek. Ovo je toliko nevjerojatno snažno i važno za digitalne umjetnike svijeta da upravo tu imamo poticaj zašto se toliko NFT-ova stvara upravo sada. Kako posjedujemo i koristimo te prikazujemo NFT-ove još uvijek je otvoreno pitanje, ali zato što su oni tako dobro rješenje za problem kako mogu zaraditi novac kao umjetnik, sigurna sam da će oni u budućnosti biti važan dio našeg digitalnog svijeta. S obzirom na to da ste psihologinja, što mislite o sve većem gubitku privatnosti, unatoč raznim zaštitama poput GDPR-a. Rekli ste da biste sada htjeli nositi naočale koje bi vam govorile tko je tko u dvorani u kojoj predajete, međutim, mislite li da bi svi svuda htjeli biti prepoznati. Gdje je u tome granica?
Podaci i osobna privatnost i sigurnost apsolutno moraju biti dio svake nove tehnologije. Korisnici ovdje imaju moć i mogu spriječiti tvrtku da bude uspješna ako smatraju da je tvrtka prekršila svoju moć u ovom području. Velike tvrtke to počinju shvaćati, srećom. Primjer koji sam dala o tome koliko bi bilo korisno kada bih mogla vidjeti podnaslov s nečijim imenom i naslovom posla da mi netko postavi pitanje iz publike je zamišljeni slučaj upotrebe koji bi bio moguć samo uz dopuštenja. U ovom zamišljenom konceptu, registrirala bih svoje naočale na ulaznim vratima mjesta gdje sam govorila, a oni u publici koji su željeli podijeliti svoj identitet sa mnom mogli bi odabrati opciju da budu identificirani podnaslovom ako bismo slučajno međusobno razgovarali. Ali to bi se temeljilo na lokaciji, a sposobnost mojih naočala da prepoznaju ljude po njihovim licima nestala bi čim bih napustila sobu za sastanke. Barem bih ja tako napravila takvu aplikaciju!
Vaš životopis kaže da ste bili peterostruka pobjednica kviza Jeopardy. Volite li još kvizove? Kakvi će biti kvizovi u budućnosti, hoće li ih AR naočale pohraniti u povijest?
Još se uvijek bavim kvizovima – natjecateljske trivijalnosti glavni su mi hobi. Bila sam čak i na Europskom kvizaškom prvenstvu koje je prije nekoliko godina održano u Zagrebu! I s pravom ste postavili ovo pitanje – neki od nas u natjecateljskom svijetu trivijalnosti i dalje uživaju u tome što sami nešto znaju i ne moraju to tražiti na Googleu. Ali svakako smo se morali čuvati od varanja u svijetu u kojem je pristup informacijama na mreži tako jednostavan. Na primjer, zbog COVID-a su mnoga trivijalna natjecanja koja su se nekada događala osobno, premještena na internet. A u online natjecanjima morate imati uključenu kameru dok igrate, a ruke vam uvijek moraju biti vidljive na ekranu, kako bi drugi bili sigurni da ne tipkate pitanja na telefon da biste dobili odgovor. Morali smo postaviti takva pravila nakon što su neki ljudi uhvaćeni da rade upravo to! Ali ozbiljni kvizaši ne varaju.
I za kraj, koja je vaša poruka poduzetnicima i studentima o budućnosti poslova?
Uvijek razmišljajte o rješavanju problema. A problemi ne moraju biti duboki da biste dobro obavili posao. Kad god naiđete na nešto što pomalo iritira ili nije savršeno, razmislite postoji li drukčiji način pristupa toj situaciji koji bi mogao riješiti problem – a to bi mogao biti temelj za novi posao. Ako napravite popis svega što je neugodno u korištenju taksija (možda ih je teško pronaći, mogli bi vas prevariti tako da vas voze duljim putem ne poznajete li područje, možda ne primaju kreditne kartice ili neće imati sitniš za uzvratiti...), u osnovi ste napisali nacrt za Uber. Neka vas rješenje problema odvede do tehnologije, a ne obrnuto. A ako vam prva ideja ne uspije, nemojte se obeshrabriti – učite iz iskustva i pokušajte ponovno. Cijeli svijet pun je problema koji samo čekaju inovacije da budu riješeni, a rješenja stvaraju mnoge nove poslove!