1 Nećeš biti sama (Amazon Prime)
Gledanje filma “Nećeš biti sama” makedonsko-australskog redatelja Gorana Stolevskog, koji je svoju premijeru doživio na ovogodišnjem filmskom festivalu Sundance, u istom je trenutku i očaravajuće i uznemirujuće iskustvo. A opet gotovo transcendentno. Takav je, zapravo, i aftertaste koji ostaje iza ovog folk-horora u kojem se isprepliću priče koje pričaju prekrasne balkanske planine, mračna atmosfera poetskog izričaja koji tka naratorica i slavenska mitologija kojoj ne nedostaje opscenosti.
Film “Nećeš biti sama” nije baš jednostavno gledati, a opet ga je nemoguće ne gledati, i to ne samo zbog estetike zbog koje su čak i najružnije, odnosno najmučnije scene nekako lijepe, nego zbog konstantne napetosti koja tjera na željno iščekivanje iduće scene i idućega motiva. “Nećeš biti sama” je film koji će vas intelektualno iscrpiti, pretrpjet ćete i duhovni stres, a opet uspijeva vizualno i idejno očarati.
Vrijeme radnje je devetnaesto stoljeće. Mjesto radnje je selo na nekoj od makedonskih neukrotivih planina. Jednog dana majku, koja je u kući sama sa svojom bebom Nevenom, posjeti vještica koja je u narodu poznata kao vukožderka. Kasnije se saznaje da je ona zapravo stara usidjelica Marija koja se nikad nije udala ni imala djece. Od tog vremena, odnosno od vremena Turaka, ona i dalje hoda okolo preživljavajući tako što pije krv, uglavnom životinjsku. Nevenina majka jedva izmoli vukožderku da joj ostavi djevojčicu, barem do njezine šesnaeste godine. U znak tog dogovora, vukožderka ošteti djevojčičin jezik kako bi je uvijek i svugdje prepoznala – ona će biti ta koja ne može govoriti. Iako je djevojčicu majka sakrila u pećinu, vukožderka nakon šesnaest godina dolazi po nju i pretvara je u vješticu. Njih dvije se u jednom trenutku razilaze jer joj vukožderka govori kako joj više ništa ne znači, ali je pritom upozorava da nikad neće biti mirna, da će uvijek biti drukčija i da će je na kraju njezini suseljani prepoznati, raskomadati i spaliti. Djevojka Nevena, iako vještica, žudi za oslobođenjem od te kletve, odnosno magije. Svoj mir pokušava naći najprije u zlostavljanoj ženi (kada ubije nekoga, ona se pretvori u tu osobu). Potom u požudnom muškarcu, a na kraju u nevinoj djevojčici. Sve te Nevenine transformacije vrijedan su i važan povijesno-kulturološki prikaz tadašnjeg života koji se po nekim elementima može preslikati i na suvremenost. Prijelaz iz jednog života u drugi tako je suptilno izveden da promatranje nečijeg života, ali i još više poistovjećivanje dođe tako prirodno. Priča je ovo o potrazi za pripadanjem, osjećajima, a na kraju i za – ljubavlju (jer čak i vještice trebaju ljubav). Iako se čini da nema tih riječi koje bi vjerno opisale atmosferu ovoga filma, najslikovitije će biti kažemo li da bi točno ovako izgledao film Terrencea Malicka da je snimao horore.