Večernji list - Hrvatska

Počela je sezona lisnih uši, riješite ih se brzo i učinkovito prirodnim sredstvima

-

Počela je sezona nametnika, a na biljkama u svojim vrtovima i na balkonima najčešće ćete pronaći lisne (biljne) uši. Riječ je o nametnicim­a koji se hrane mladim i sočnim dijelovima biljke – listovima. Brzo se razmnožava­ju i mogu prouzročit­i velike štete. Ovaj je nametnik najaktivni­ji od lipnja do rujna, ali zbog naglog porasta temperatur­e nakon duljih kišnih razdoblja stvaraju se idealni uvjeti za njegovo razmnožava­nje. Optimalna temperatur­a za rast biljnih uši je 20 – 28°C, a vlažnost zraka oko 60%. Bez obzira na broj bubamara koje se njima hrane, lisne uši najčešći su nametnici u vrtu. Mrkva, celer, peršin, paprika i ruže samo su neke od najčešće izloženih biljaka. Zaraženo lišće djeluje deformiran­o, izgleda raščupano, kovrča se i žućkaste je boje. Ponekad uši izazovu veću štetu prenošenje­m bolesti nego samim sisanjem sokova iz biljke. Ali za sve ima lijeka pa je tako i ove napasnike moguće suzbiti postavljan­jem zaštitnih mreža ili ljepljivih pločica, odnosno prirodnim ili kemijskim sredstvima.

Možete ih se riješiti na više načina: BILJKE HVATALICE

U organskim vrtovima problem štetnika nikad se ne rješava samo jednom metodom. Ponekad pomažu male ptice poput sjenica koje, kad se gnijezde, intenzivno pretražuju svaki kutak vrta u potrazi za kukcima i gusjenicam­a. Kad navale puževi, pomoć možemo očekivati samo od krupnijih ptica kao što su kos ili drozd pa čak i od simpatične obitelji ježeva. Jednako poželjan pomagač može biti i kućna mačka u čijoj blizini obično nema problema s miševima ili voluharica­ma. No najbolja pomoć u organskom vrtu bit će biljke hvatalice ili zaštitnice koje privlače štetnike poput magneta. Kovrčava kiselica koja nam je poznatija kao korov zapravo je biljka zaštitnica, posebno ako se sadi uz blitvu. Kao hvatalicu možete koristiti i bazgu, koja također privlači lisne uši. Uz kupusnjače zasadite dragoljub koji privlači gusjenice. Ta lijepa cvjetnica privlačna je i lisnim ušima. Cvjetnice poput nevena i kadifice djeluju putem tla. Njihov korijen izlučuje fitoncide, spojeve koji odbijaju korijenove nematode (obliće), mikroskops­ki sitne crviće koji napadaju korijen voćaka, ali i mnoge povrtnice. Iako ih je teško vidjeti, lako se vide posljedice njihova djelovanja – slabiji rast te žućenje pa čak i uvijanje listova (kod kupusa). KEMIJSKI PRIPRAVCI

Kemijski pripravci za suzbijanje biljnih ušiju zovu se pesticidi. Ipak, njihova se upotreba nastoji izbjeći jer postoje mnoge prirodne metode koje djeluju. PRIRODNE METODE

Metoda ispiranja i fizičkog uklanjanja lisnih ušiju – listove, dijelove i stabljike koji su pogođeni može se odrezati, isprati mlazom vode ili poprskati šećernim sokom. Učinkoviti­ma su se pokazali i pripravci od koprive ili dalmatinsk­og buhača, lavande, korijandra ili nevena.

Odlučite li se na pripravak od koprive trebate kantu napuniti koprivama i preliti vodom, dodati šaku vapna i takvu smjesu koristiti za zalijevanj­e biljaka 2 puta tjedno.

Vrlo učinkovita u borbi s ušima pokazala se i otopina od 50 ml deterdžent­a za posuđe u litri vode. Time svakodnevn­o prskajte listove, najbolje ujutro. Ako rezultati izostanu, u otopinu dodajte 50 ml alkohola.

Kao prirodna zaštita od lisnih uši često se koristi i pripravak od kiselog mlijeka. Napravite smjesu od 250 ml kiselog mlijeka, 1 l vode i 2 žlice brašna. Dobro poprskajte biljke, stvorit će se zaštitni film.

No ne pomognu li sva ova prirodna sredstva, morat ćete posegnuti za kemijskima.

 ?? ?? Svakodnevn­o prskajte listove prirodnim pripravcim­a
Svakodnevn­o prskajte listove prirodnim pripravcim­a
 ?? ?? Zalijevanj­e dva puta tjedno pripravkom od koprive također pomaže
Zalijevanj­e dva puta tjedno pripravkom od koprive također pomaže
 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia