Kako će boksiranje oko zgrada izgledati i koliko će nas koštati
Čistoćini timovi obilaze lokacije, no brojna pitanja stanara i dalje su bez odgovora
Još jedanaest dana traje poziv za iskazivanje interesa za postavljanjem boksova i gradnju smetlarnika za komunalni i korisni otpad na javnim površinama gdje ih nije moguće smjestiti unutar nekretnine. Zbog velikog je interesa, podsjetimo, rok s 28. travnja produljen na 28. svibnja. Na poziv se dosad javilo oko 3700 suvlasnika, a u Čistoći planiraju da će konačni broj biti oko 5000, kao i da će ih oko 1500 postupiti po inicijalnoj preporuci, da se spremnici ondje gdje je to moguće vrate unutar obračunskih mjesta.
Gabariti i distanca od prozora
Dio Zagrepčana pozdravlja odluku o boksiranju jer će se time spriječiti da spremnici za otpad budu dostupni svima, što je znalo rezultirati pretrpanim kontejnerima pred višestambenim zgradama te ružnim prizorima na ulicama šireg centra, što je metropoli priskrbilo nelaskavu titulu kantograda. S druge je strane boksiranje otvorilo niz pitanja koje muče dio Zagrepčana, osobito one koji žive u zgradama i neboderima koji nemaju mogućnost odlagati otpad u unutrašnjosti objekata. Takve brige muče i stanovnike dijelova Zapruđa, otkriva nam Bruno Pintar, vijećnik u tamošnjem Mjesnom odboru.
– U centru Zapruđa neće biti problema, no u vanjskim rubovima kvarta, primjerice u Kauzlarićevu i Vučetićevu prilazu, stanari se žale da su im kontejneri često puni građevinskog otpada, što će boksiranje, nadamo se, spriječiti – govori Pintar. On sam živi u zgradi sa sedam ulaza, osam katova i 190 stanova ispred koje su momentalno četiri spremnika za papir i četiri za plastiku koji, kaže, u ovom ritmu odvoza kakav je i dalje na snazi kipe. Umjesto manjih spremnika, njegova se zgrada odlučila za veliki kontejner za biootpad koji trenutačno stoji na čelu objekta, daleko od stanara pa nikome ne smetaju neugodni mirisi.
– U planu je da se i biootpad boksira pa nas sve brine kako će se to riješiti. Hoće li, primjerice, postojati minimalna zona udaljenosti od prvih prozora? – jedno je od pitanja koje muči Pintara i ostale stanare zgrade u Zapruđu. Njegovi roditelji pak također žive u osmerokatnici, no stanari su ondje već postavili spremnike na betonske podloge i sada su na fiksnom mjestu.
– Što je s takvim, pozicioniranim spremištima? Hoće li ih se morati micati? – također je pitanje koje muči stanare u većim zgradama. U Zapruđu, kvartu kojeg uglavnom čine osmerokatnice, četverokatnice i neboderi, od 36 predstavnika suvlasnika, kaže Pintar, na poziv se nije javilo samo njih pet, odnosno oni koji u svojim zgradama imaju unutarnje smetlarnike.
– Naša zgrada želi postaviti boks, no muči nas dimenzioniranje, odnosno koliko će on biti veliki, a to ovisi o tome koliko će često biti odvoz. Također nas zanima gdje da ga postavimo, na zelenu površinu, prometnicu ili na pločnik, hoće li imati krov ili neće i tko će imati ključ – nabrajaju u Zapruđu. Predstavnike stanara, dodaje Pintar, zanima i koliko će to koštati jer je odlukom predviđeno da se boksovi postavljaju o trošku vlasnika višestambenih zgrada.
Infrastruktura pa onda kazne
Po kojim će se kriterijima određivati dimenzije spremišta, odnosno boksova, na kojim površinama ih misle postavljati te koliko će to koštati, koliko često će biti pražnjenje i što je s postojećim spremnicima, upitali smo Holdingovu podružnicu Čistoća, no odgovori zasad nisu stigli. Zagreb pak već neko vrijeme, kao što je i najavljeno, svakodnevno obilaze Čistoćini timovi sastavljeni od prometnih i komunalnih redara te stručnjaka za imovinsko-pravna pitanja te utvrđuju na kojim će se lokacijama postavljati boksovi jer ne smiju predstavljati opasnost za promet, a kako bi Grad mogao izdati dozvolu, mora se utvrditi lokacija. A kako bi se utvrdilo kako teku pripreme, ne samo za boksiranje već i za uvođenje novog sustava odvoza otpada koji bi na snagu trebao stupiti
1. srpnja, SDP je u skupštinsku proceduru nedavno uputio zaključak kojim od gradonačelnika zahtijeva izvještaj o napretku priprema za uspostavu novog sustava, otkriva zastupnik te stranke Renato Petek.– Dok Čistoća ne odradi svoje, ne može se očekivati da građani budu partneri u uvođenju novog sustava. Ono što je pozitivno u svemu je to što će Zagreb konačno prestati biti kantograd. Kada se provede boskiranje, kante će biti pod nadzorom, a stanari i djelatnici Čistoće imat će električni ključ za svaki boks. Velik je posao na Čistoći i na Gradu, no dok ne postoji infrastruktura, novi se sustav ne može uvesti, a ni kažnjavati građane jer ne odvajaju
• – poručuje Petek.