Njemačka napuštanjem ruskog plina ugrožava šest milijuna radnih mjesta
Očekuje se pad BDP-a od 12,7 posto u najvećoj europskoj ekonomiji, a posebno bi bili pogođeni staklarska industrija i prerada čelika u kojima bi dodana vrijednost kao rezultat te proizvodnje pala čak i za polovicu
Ako Njemačka u cijelosti obustavi uvoz ruskog plina, to bi je moglo stajati 13 posto proizvodnje te oko šest milijuna radnih mjesta. I to u kratkom roku, do kraja ove godine. Rezultat je to koji pokazuje studija Bavarske gospodarske udruge.
– Osim smanjenja BDP-a za 12,7 posto, potpuna obustava uvoza ruskog plina imala bi i itekakav učinak na njemačku radnu snagu. Takav bi scenarij utjecao na 5,6 milijuna radnih mjesta – rekao je za Der Spiegel predsjednik spomenute udruge Betram Brossardt.
Prirodna uska grla
Studija pod nazivom “Posljedice prekida u opskrbi ruskim plinom za njemačku industriju” koju je za udrugu pripremila analitička kuća Prognos AG ukazuje na negativne gospodarske učinke temeljene na prekidu opskrbe već od početka sljedećeg mjeseca. Studija se specifična po tome što prije svega uzima u obzir tehnička gledišta koja imaju utjecaj na sektore koji ovise o ruskom plinu. Zbog potrebe da se plin prvo dostavlja prioritetnim korisnicima te činjenice da se bez ruskog plina ne bi u dovoljnoj mjeri mogla popuniti skladišta plina, ne bi se mogla pokriti ni polovica potreba industrije.
– Posebno bi bili pogođeni staklarska industrija i prerada čelika u kojima bi dodana vrijednost kao rezultat te proizvodnje pala čak i za polovicu. Isto bi se odnosilo i na kemijsku, keramičku, prehrambenu i tekstilnu industriju te tiskanje. U tim bi industrijama dodana vrijednost pala za 30 posto – objasnio je Brossardt. Ti gubici vrijednosti dobivenih proizvodnjom odrazili bi se dalekosežno i na ukupno gospodarstvo Njemačke.
– Prirodna uska grla u slučaju izostanka ruskog plina izazvala bi domino-efekt. Učinak bi bio ozbiljan na cijeli lanac – kažu autori studije.
U scenariju opisanom u studiji ukupno bi nastupio pad dodane vrijednosti od dodatnih 144 milijarde eura, odnosno bila bi smanjena za 9,4 posto. Disrupcije u intenzivno međuovisnoj proizvodnji i lancima opskrbe imale bi trostruko snažniji učinak kroz sve industrije u usporedbi s izravnim učinkom prekida dostave ruskog plina. Ukupna je izloženost riziku gubitka od 193 milijarde eura dodane vrijednosti, kaže predsjednik ove udruge. Da bi se to izbjeglo, kažu u ovoj organizaciji, potrebna je efikasna diversifikacija opskrbe prirodnim plinom, jedino na taj način održala bi se netaknuto i snažno gospodarstvo.
– Rezultati ove studije ilustriraju koliko je njemačko gospodarstvo ovisno o ruskom plinu. Cilj mora biti potpuna neovisnost u najkraćem mogućem vremenu. Gledajući na vjerojatna uska grla, prirodni plin moramo koristiti ciljano te ga nadomjestiti gdje ima smisla. Dodatno, moramo odlučno nastaviti s implementacijom energetske tranzicije. S ambicioznom ekspanzijom obnovljivih izvora možemo dugoročno ublažiti rast cijena električne energije te se dodatno osloboditi od jednostrane ovisnosti u energetskom sektoru – kazao je Brossardt.
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja s aktivnostima započetim na Međunarodnom gospodarskom forumu nedavno održanom u Sankt-Peterburgu. Posjetio je Turkmenistan i Tadžikistan gdje je sudjelovao i u susretu lidera zemalja Kaspijskog jezera, Irana, Kazahstana i Azerbajdžana. Čini se da ovo putovanje, prvo Putinovo međunarodno otkako je počeo napad na Ukrajinu, ima dva cilja. Prostor središnje Azije pogodan mu je za diplomatske aktivnosti zbog ranijih prijateljskih veza.
– Sretan sam što sam na prijateljskom tlu našeg saveznika u ovoj svjetskoj regiji – rekao je Putin na počeku razgovora s predsjednikom Tadžikistana Emonalijem Rahmonom u glavnom gradu Dušanbeu.
Putin u Tadžikistanu
Tadžikistan ima utjecaj na talibanski režim koji Rusija smatra terorističkim, ali koji ima predstavništvo u Moskvi. Tadžikistan, naime, ima 1357 km dugu granicu s Afganistanom kod koje Rusija u tri baze drži 7000 vojnika.
– Činimo sve s gledišta da sve etničke grupe u Afganistanu na pravilan način sudjeluju u vođenju zemlje – rekao je Putin. Druga bi interesna točka mogao biti Kazahstan koji je, sudjelujući na Međunarodnom gospodarskom forumu, izrazio neslaganje s ruskom verzijom događaja u Ukrajini te je odbio odustati od poštivanja zapadnih sankcija uvedenih Rusiji zbog napada na Ukrajinu.