Za sve skuplji prijevoz dijelit će se vaučeri za gorivo
Kad su u pitanju gorivo i troškovi prijevoza, dosadašnja istraživanja pokazuju da bi takvu pomoć, među prvima, trebali dobiti fizički radnici
Premijer Andrej Plenković najavio je da bi na jesen Vlada mogla dijeliti vaučere za gorivo, što bi bio novi odgovor na sve skuplje troškove prijevoza. Po kojim će se kriterijima dijeliti vaučeri nije poznato, osim što je premijer spomenuo da bi se novac davao skupinama kojima je to potrebno. Smanjenjem trošarina pogoduje se svim kupcima, ali to je u osnovi najjednostavniji oblik intervencije za kojim poseže većina drugih država.
Kad je u pitanju gorivo i općenito troškovi prijevoza, dosadašnja istraživanja pokazuju da bi takvu pomoć među prvima trebali dobiti fizički radnici. Anketa o potrošnji kućanstava pokazuje da petina prihoda kućanstava kod fizičkih radnika odlazi upravo na troškove prijevoza, gorivo, servisiranje automobila ili trošak javnog prijevoza.
Posljednje takvo istraživanje, provedeno 2019. godine, kada je litra goriva bila oko 10 kuna, otkrilo je da hrvatske obitelji za prijevoz godišnje izdvajaju oko 15 tisuća kuna, od čega je polovica odlazila na gorivo, a drugi dio na trošak automobila ili manjim dijelom javni prijevoz. Po današnjim cijenama, to znači da za dizel ili benzin prosječna obitelj treba minimalno 10-ak tisuća kuna godišnje.
Skuplji benzin uglavnom ne pogađa najsiromašnije jer se pokazalo da 20 posto najsiromašnijih hrvatskih kućanstava – a to je znatan broj od oko 280 tisuća kućanstava – takvog troška gotovo da i nemaju jer ne putuju. Njima su najveća stavka u kućnom budžetu hrana i režijski troškovi, tako da je podjela vaučera za struju i grijanje (400 kn mjesečno) dobro pogođena mjera. Deset posto najsiromašnijih kućanstava tijekom 2019. godine za prijevoz je u cijeloj godini potrošilo oko 300 kuna, a drugih 10 posto oko 1200 kuna.
Za potrebe ovog istraživanja statističari su zaposlene podijelili na fizičke i nefizičke radnike te samozaposlene. Pokazalo se da u obiteljima fizičkih radnika na prijevoz odlazi 20 posto kućnog budžeta (moguće i zbog niže plaće ili dulje putuju na posao), nefizičkih radnika 17 posto, a samozaposlenih 15 posto. Umirovljeničke obitelji na prijevoz usmjeravaju oko 11 posto svojih izdataka.
Skuplji benzin najviše će uzeti najbogatijima, a uoči poskupljenja hrvatska je elita na prijevoz, uključujući i trošak voznog parka, godišnje izdvajala oko 50 tisuća kuna, odnosno svaku četvrtu potrošenu kunu. Obitelji iz devetog decila, odnosno obitelji koje su godišnje raspolagale s oko 140 tisuća kuna za prijevoz su izdvajale oko 20 tisuća kuna godišnje. Sredinu su činile obitelji s godišnjom potrošnjom od 66 tisuća kuna, a kod njih je na prijevoz odlazilo oko sedam tisuća kuna godišnje.
Građani posjeduju 1,6 milijuna osobnih automobila, a tvrtke oko 200 tisuća. Broj registriranih osobnih automobila u kućanstvima je za oko 200 tisuća veći od broja kućanstava.