SAD odustaje od zelenijeg planeta

Ideologija, čini se, sve dublje ulazi u teme koje bi trebale biti znanstveni ekskluzivitet. I to na najvišem nivou. Da je tako, pokazuje još jedna kontroverzna odluka američkog Vrhovnog suda kojom se u znatnoj mjeri vezuju ruke federalnoj vlasti u provođenju ekoloških politika. Konkretno, Vrhovni je sud presudom od četvrtka ograničio ovlasti savezne Agencije za zaštitu okoliša (EPA), koja je bila glavni alat u provođenju niskougljične energetske politike administracije Joea Bidena. EPA, naime, više neće moći donositi stroge regulative s ciljem ograničavanja emisija ugljika iz elektrana. U kombinaciji sa svjetskom energetskom krizom i unutarstranačkom trvenjima, ovo je jedan od čavala u lijes Bidenovim klimatskim ciljevima i predizbornim obećanjima da će SAD do kraja desetljeća prepoloviti emisije plinova štetnih za okoliš.

Moglo se pretpostaviti da je za ovakvu odluku glasalo svih šest konzervativnih sudaca, dok su tri liberalna bila protiv. Oni su u izdvojenom mišljenju napisali da se ovakvom odlukom vlastima oduzima moć odgovora na najhitniji ekološki izazov našeg vremena. Konzervativna sudačka većina, naprotiv, u obrazloženju presude klimatske promjene jedva da spominje. Na prvo mjesto stavljaju demokratsku proceduru u središtu koje je parlament. A on prema Vrhovnom sudu EPA-i nije dao široke ovlasti u regulaciji energetske industrije. Suci slijede pravnu doktrinu koja smatra da odluke sa snažnim implikacijama na društvene tokove trebaju imati eksplicitnu podršku Kongresa, komentar je pravnih stručnjaka.

Da je ambiciozni Bidenov zeleni plan u sferi znanstvene fantastike, upozoravali su gotovo svi relevantni stručnjaci. Američki je predsjednik zacrtao da će do 2035. godine elektroenergetska industrija SAD-a biti ugljično neutralna. To ne znači da će se u proizvodnji električne energije u potpunosti odbaciti sva fosilna goriva, već plan podrazumijeva smanjenje korištenja ugljena, nafte i plina uz istodobno kompenziranje ugljika, primjerice pojačanim pošumljavanjem. Svi relevantni stručnjaci upozoravali su da takvo što nije ostvarivo bez razvoja tehnologija kojih trenutačno nema na tržištu. “Postoje ljudi koji misle da možemo sve isključiti i ponovno pokrenuti pomoću sunca i vjetra. To je zabluda”, izjava je profesora sveučilišta u Washingtonu Anjana Bosea, ujedno i stručnjaka za elektroenergetsku industriju.

Ali politika nije strojarska inženjerija. Uspješne politike nema bez snažne emocionalne komponente. Podrška nekoj ideji na svim razinama znači da će društvo kontinuirano ići zadanim smjerom. Kao što dodjeljivanje Ukrajini statusa zemlje kandidata za ulazak u EU ne znači da će ta država uskoro ili ikada biti punopravna članica, tako takva odluka društvu na razmeđi Istoka i Zapada daje europsku perspektivu i nadu. Bidenovi zeleni ciljevi značili su da se Amerika ozbiljno hvata u koštac s klimatskim promjenama.

Sada nema dvojbe da je Americi kao dominantnom svjetskom zagađivaču oduzeta zelena perspektiva. A prevladava strah da je ovom odlukom američkog Vrhovnog suda zadan težak udarac borbi protiv globalnog zagrijavanja jer američka elektroenergetska industrija, nakon transporta, emitira najviše stakleničkih plinova. Trumpovi vrhovni suci tako su vratili Ameriku tamo gdje ju je on svojedobno i pozicionirao kada je izašao iz Pariškog klimatskog pakta.

Vraćanje problema o kojem ovisi budućnost civilizacije na međustranačko polje zabrinjavajuće je iz više razloga, ali dva su ključna. Gotovo da nema ozbiljnije teme – osim odnosa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu – oko koje američko društvo nije podijeljeno. Politički konsenzus oko modela dostizanja ekoloških ciljeva u ovome trenutku teško je zamisliv.

Kao drugo, Amerika se u proizvodnji električne energije i dalje uvelike oslanja na fosilna goriva. Dok god se ne iznađu tehnološka rješenja za efikasnije korištenje i skladištenje energije iz obnovljivih izvora, velike proizvođače, mahom privatne konglomerate okrenute profitu, od ugljena i plina može udaljiti samo nacionalna regulativa diktirana iz Bijele kuće. Oko toga neće nikada biti dogovora na razini kongresnika i senatora, dobrano financiranih od tih istih kompanija.

Nakon prava na pobačaj, Vrhovni sud SAD-a zabio je čavao u lijes Bidenovu zelenom planu i težak udarac borbi protiv globalnog zagrijavanja