Koliko će se hrvatski radnik odmarati ovisi samo o tome kakvog poslodavca ima

Dolazak godišnjih odmora u 42-godišnjem zaštitaru Anti budi dvojake osjećaje. Kada je, još kao 19-godišnjak, zakoračio na tržište rada, očekivao je da će mu sa stažem rasti i broj dana godišnjeg, no u njegovu slučaju, oni su se – smanjili.

– Imam 20 godina radnog staža i 20 dana godišnjeg odmora. Prije deset godina, kada sam radio u drugoj branši, imao sam ih 24. S obzirom na rad u turnusima, tijelu mi danas treba više vremena da se oporavi, a i zasnovao sam obitelj tako da sam baš razočaran što s godišnjim stojim na mjestu – govori nam ovaj zaštitar.

Dvadeset radnih dana zakonski je minimum koliko poslodavci moraju osigurati radniku za odmor tijekom godine. U skladu je to s europskim direktivama. I tu zakon staje, nikoga ne obvezuje da povećava broj dana odmora ovisno o, primjerice, godinama rada ili dobi. Koliko će koji radnik na kraju odmarati, ovisi o tome kakvog poslodavca ima.

– Primjerice, moja supruga ima 15 godina staža, ali 28 dana odmora – uspoređuje naš sugovornik.

Regulira se to obično kolektivnim ugovorima na razini poduzeća, ako uopće postoje, i ovisi o pregovaračkoj snazi radnika koja, budimo realni, i nije baš velika. Kada bi pak postojali granski kolektivni ugovori, kojima bi i to pitanje bilo uređeno, sve bi ih tvrtke u toj branši bile dužne poštovati, no oni postoje samo u graditeljstvu i turizmu.– Razliku čini, s jedne strane sam poslodavac, kolektivnim ugovorom se u pravilu ugovori više dana od tog zakonskog minimuma, međutim i dobar dio poslodavaca koji nemaju kolektivne ugovore, ali imaju pravilnike o radu, definirali su veći broj dana godišnjih odmora. Neki radnici odmaraju, tako, i više od 30 dana. Primjerice, poslodavac nagrađuje starije radnike dodatnim danima godišnjeg odmora, a procjenjuje pri tome da im, s obzirom na duljinu radnog staža, treba dati više vremena da se odmore od posla – pojašnjava Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Uz staž, poslodavci dodatne dane godišnjeg odmora mogu dati i zaposlenicima koji rade s kemikalijama, ili za smjenski rad, pa i samohranima ili roditeljima s više djece, kao i radnicima koji njeguju člana obitelji, invalidima ili roditeljima djece s invaliditetom...

– Temeljna svrha godišnjeg odmora jest da se tijelo odmori od rada, obnovi, osnaži i ojača, i u tom slučaju može kvalitetnije i bolje raditi. Premoreno i tijelo istrošeno radom lakše obolijeva, podložno je ozljedama na radu, umoran čovjek može manje raditi i činiti greške. Zapravo je poslodavcu u interesu dati svojim ljudima mogućnost da se zaista temeljito odmore od posla, kao i da im pomogne regresom kako bi si mogli priuštiti ljetovanje na moru – zaključuje Sever. •