Otvorila sam svoj obrt, sad uz Plavi ured pomažem i drugim Ukrajincima
Irina Mamčur sudjelovala je u izradi vodiča za poduzetnike iz ratom pogođene zemlje, projektu odjela Zagrebačkog inovacijskog centra koji je i njoj bio potpora
Diplomirala je na jednom od najprestižnijih ukrajinskih ekonomskih sveučilišta, a nakon posla projektne koordinatorice i brend menadžerice u raznim poduzećima, došla je i do pozicije marketinške specijalistice za Fozzy Grupu, jedan od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji. No, onda je njezinu domovinu pogodio rat pa je s devetogodišnjim sinom, sestrom i ostalim članovima obitelji u ožujku pobjegla iz Ukrajine u Hrvatsku.
Interes iznad očekivanja
Irina Mamčur u rodnoj je zemlji ostavila sve, pa tako i uspješnu marketinšku karijeru, no u samo tri mjeseca, koliko živi u Zagrebu, uspjela se vratiti u svijet biznisa. Pronašla je prvog klijenta, a uz pomoć Plavog ureda Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER) otvorila je vlastiti obrt. Želi, kaže, nastaviti raditi na svom području.
– Još neko vrijeme nakon dolaska u Hrvatsku radila sam preko interneta za svog poslodavca u Ukrajini. Ali onda su oni negdje u travnju odlučili da zbog rata zasad neće nastaviti s poslovanjem. Nisu davali otkaze, već su jednostavno prestali raditi i isplaćivati plaće. U Hrvatskoj se nadam nastaviti raditi u marketingu. Možda ću kontaktirati salone za ljepotu i pomoći im u brendiranju, kao što sam radila u Ukrajini – objašnjava Ira koja voli da je nazivaju tim nadimkom.
U hrvatsku je metropolu došla na poziv prijateljice iz Ukrajine koja u Zagrebu živi već pet godina, a sa sobom je “povukla” i ostatak obitelji. Prijateljica i njezina obitelj pomogli su im oko pronalaska smještaja, a bili su joj i velika podrška u borbi s osjećajima nakon bijega od rata koji je zahvatio prvo Kijev iz kojeg je pobjegla, a onda i sela u kojima se skrivala prije dolaska u Hrvatsku. Nakon što je prestala raditi za ukrajinskog poslodavca, Ira se bacila u potragu za poslom. Slala je životopis gdje god je mogla, a u početku se uglavnom oslanjala na pozicije u svojoj struci.
– No, nikad nisam dobivala odgovor. Za savjet sam se onda obratila drugim Ukrajincima koji su mi predložili da radim za sebe. Rekli su mi da trebam imati otvoren obrt kako bih mogla poslovati. Tako sam došla do Plavog ureda – objašnjava. Ondje su joj objasnili što treba učiniti, a to što je strankinja nije prepreka jer je po dolasku u Hrvatsku, kao i drugi ukrajinski izbjeglice, dobila zelenu kartu koja joj omogućuje da živi i posluje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
– Super mi je bilo što sam mogla sve dokumente dostaviti preko interneta, jedino sam se malo mučila sa sustavom e-Građani. Plavi ured mi je pomogao zaobići neke druge poteškoće pri registraciji obrta – govori poduzetnica.
Osim što je uspješno počela raditi na nastavku svoje karijere, Ira aktivno pomaže i drugim ukrajinskim izbjeglicama da se snađu u Hrvatskoj i pronađu radno mjesto. Mogu oni raditi koji god posao je potrebno, napominje, no riječ je uglavnom o ljudima koji imaju završene fakultete i radno iskustvo u specijaliziranom području rada. Žele stoga nastaviti raditi u struci. I veliki je interes za osnivanjem vlastitih obrta pa je pomogla Plavom uredu u izradi vodiča za poduzetnike na ukrajinskom jeziku. U njemu se nalaze odgovori na sve što bi ih moglo zanimati, poput toga kako se otvara paušalni obrt, a kako trgovačko društvo te na koji način funkcionira plaćanje doprinosa.
Plavim uredom upravlja ZICER, a njegov direktor Frane Šesnić ističe da je taj vodič njihov doprinos izbjeglicama koji su sad u vrlo teškim i izazovnim okolnostima.
– Izraženi interes za pokretanjem samostalnog posla među njima je velik i premašuje inicijalna očekivanja. Ovdje vlada i percepcija kako je lakše, prvenstveno zbog jezične barijere, pokrenuti vlastiti posao nego naći posao kod poslodavca – kaže Šesnić.
Hrvatski i prekvalifikacije
Dio ukrajinskih izbjeglica osnovao je, osim toga, organizaciju SVOJA, čiji je glavni cilj pomoći zemljacima pronaći odgovore na goruća pitanja oko života i snalaženja u Hrvatskoj, ali i oko pronalaska posla u tvrtkama koje su spremne ponuditi im kvalitetne radne uvjete.
– Cilj je i edukacija pa su uključeni tečajevi hrvatskog jezika. A želimo i surađivati s tvrtkama koje nude prekvalifikacijske programe za Ukrajince kako bi mogli dobiti dobre poslove. Volonterski im pomažem oko izrade loga i web stranice jer imam osjećaj da tako pomažem Ukrajini i svojim sunarodnjacima – kaže Irina
• Mamčur.
Super mi je bilo, ističe, što sam mogla sve dokumente dostaviti internetom, jedino sam se malo mučila sa sustavom e-Građani