Rana glazba po dvadeseti put u prostoru starog grada Dvigrada
I u Zagrebu je predstavljen program 22. sezone Kazališta Ulysses koji će obilježiti brijunska premijera predstave “Tramvaj zvan čežnja” Tennesseeja Williamsa u kojoj će lik Blanche Dubois interpretirati ugledna beogradska glumica Branka Katić. O bogatom programu dugovječnog istarskog festivala u zagrebačkom su Velvetu uz Branku Katić govorili i osnivač kazališta Rade Šerbedžija, umjetnička voditeljica Lenka Udovički i direktor Duško Ljuština.
”Tramvaj zvan čežnja” na repertoar dolazi tek krajem kolovoza, a režirala ga je Lenka Udovički. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališta Ulysses, Beogradskog dramskog pozorišta i BELEF festivala, a u predstavi uz Branku Katić glume i Vanja Nenadić, Miloš Petrović Trojpec, Marko Todorović, Nađa Sekulić, Jovo Maksić, Nikola Malbaša, Miloš Lazarov i Bojana Stojković. Branku Katić hrvatska publika je dodatno upoznala zahvaljujući odličnoj televizijskoj seriji “Novine” Dalibora Matanića u kojoj je ova međunarodno prepoznata umjetnica glumila lik novinarke koja se ne boji boriti s vlastitim, tuđim, ali i društvenim vjetrenjačama. I učinila je to maestralno.
Predstava “Tramvaj zvan čežnja” je nedavno premijerno izvedena u Beogradu i to na tamošnjem ljetnom festivalu, a dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština. Zanimljivo je da je Branka Katić bila studentica Rade Šerbedžije i Lenke Udovički, te je završila Akademiju u njihovoj klasi u Novom Sadu. Na Brijune je dolazila kao turistica, ali ne i kao glumica. Za intrigantnu ulogu Blanche Dubois dobila je izvrsne kritike i hvalevrijedne usporedbe, a u Zagrebu je istaknula da joj je to jedna od najzahtjevnijih uloga dosad.
Novu sezonu festivala, za koji se u pravilu traži karta više, 16. će srpnja otvoriti koncert istarskih glazbenika, u sklopu kojeg će na Malom Brijunu nastupiti legendarni Livio Morosin sa svojim bendom, etnoskupina Veja, Franko Krajcar&Indivia, Rade Šerbedžija, Dario Marušić te Irena i Mauro Giorgi.
Rekordni Sokolović
Samostalne koncerte tijekom ljeta održat će Damir Urban&4, Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor, Matej Meštrović, Karlo Hubak, Pips, Chips & Videoclips, Hladno pivo te Vlatko Stefanovski.
U srpnju će publika imati priliku pogledati neke od ranijih Ulyssesovih uspješnica poput “Shakespeare ljetne noći – varijacije” te nagrađivanu predstavu “Tko se boji Virginije Woolf”, također koprodukciju sa Beogradskim dramskim pozorištem, a posljednjeg dana srpnja na Velom Brijunu bit će izveden autorski projekt Edvina Liverića i Nike Ivančić “Cabaret Valeska”. Kazalište Ulysses ugostit će i poznatog glumca i pedagoga Zijaha Sokolovića s predstavom “Lijevo desno glumac”, a bit će izvedena i 1650. izvedba njegove predstave “Glumac je glumac”.
Ne ide bez “Leara”
U kolovozu Kazalište Ulysses igrat će Ionescova “Nosoroga”, a s tom predstavom bit će 5. kolovoza otvoren regionalni kazališni festival Ruta Grupa Triglav, u sklopu kojeg predstave izvode kazališta iz zemalja regije – Beogradsko dramsko pozorište, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, ljubljansko Mestno gledališče te Gradsko pozorište Podgorica. To je prilika za gledanje uspješnica tih kazališta koja već nekoliko godina zajednički organiziraju ovaj brijunski festival koji iz godine u godinu ima sve snažnije međunarodne kontakte.
Na Velikom Brijunu bit će izveden i autorski projekt Tonke Mršić i Gale Nikolić “Zemlja vukova”, a vjerna kazališna publika imat će priliku vidjeti i najdugovječniju predstavu ovog kazališta, Shakespeareova “Kralja Leara”, koji je na programu festivala već punu dvadeset i jednu sezonu i za koju se redovito traži ulaznica više. U naslovnoj ulozi, naravno, nastupa Rade Šerbedžija koji je s tom predstavom, s velikim uspjehom gostovao i na Dubrovačkim ljetnim igrama.
Osim ljetne škole, Ulysses u partnerstvu s organizacijom Art Dot iz Harkiva u Ukrajini organizira na Malom Brijunu i umjetnički kamp za raseljene ukrajinske umjetnike i djecu čiji je cilj educirati polaznike metodama glazboterapije. Program će ukrajinskim umjetnicima i glazbenicima, zajedno s njihovim obiteljima, ponuditi siguran prostor u kojem će dijeliti i primati mentorstvo u terapijskim umjetničkim metodama, koje su se pokazale učinkovitima u trideset godina rada s djecom i zajednicama koje su prošle kroz strahote rata. Metode glazboterapije vodit će iskusni glazbeni terapeut i skladatelj profesor, te stalni suradnik kazališta Ulysses Nigel Osborne
• sa svojim timom.
Lenka Udovički umjetnička voditeljica
Branka Katić glumica
U tišini, ali ipak ne i nezapaženo od javnosti, Dvigrad festival – Festival di Dueastelli, počeo je od 2003. ispisivati zanimljivu stranicu glazbenoga života u Hrvatskoj (i u Europi) došavši ove godine do svoga dvadesetog izdanja. Dvigrad, čiji su znak raspoznavanja bile dvije tvrđave na dvije strane riječnoga toka u usječenoj Limskoj dragi, od početka 18. stoljeća je napušten grad čiji su se stanovnici pomalo iseljavali u Kanfanar, u novo upravno i župno središta toga područja. Povijesni događaji snažno su mijenjali sliku Dvigrada pa je tek nekoliko obitelji ostalo tamo živjeti. Napuštanje središnje crkve sv. Sofije 1714. značilo je i završetak liturgijskih slavlja i života u gradu. Današnji ostaci urušenog i zapuštenog staroga grada Dvigrada otkrivaju postojanje dvjestotinjak građevina među kojima je, uz središnju crkvu sv. Sofije, bilo još šest crkava. Njihovo postojanje potvrđuje dugu tradiciju kršćanstva u Dvigradu.
Vratili gradu život glazbom
Upravo ovdje se zaustavio Alojzije Prosoli: “diveći se Dvigradu i njegovoj povijesti, zaustavio sam se da se njemu posvetim svim svojim bićem i pred dvadeset godina utemeljio sam Dvigrad festival, međunarodni festival rane glazbe.” Programski profil festivala opisao je jednom prilikom riječima: “Logično mi se činilo Dvigradu vratiti život glazbom, i to onom srednjovjekovnom, renesansnom i glazbom ranoga baroka, tj. onom koja je unutar njegovih zidina odzvanjala do dana kada su ga njegovi žitelji morali napustiti zbog kuge i malarije.”
Zamisao o programski usko profiliranom festivalu s izvedbama rane glazbe nadovezala se na ranije projekte ljubitelja i promicatelja glazbe Alojzija Prosolija, ostvarene od 2000. u sklopu Udruge Prosoli – Sveta glazba “sa ciljem da se domaćim i inozemnim ljubiteljima sakralne glazbe predstave najvažnija glazbena djela hrvatske rane glazbe koja su nastala u kontaktima s najznačajnijim europskim glazbenim središtima tog doba kao što su Venecija, Beč ...”
Želje, namjere i ambicije prepoznali su čelnici Istarske županije i općine Kanfanar omogućivši vođenje međunarodnoga Dvigrad festivala rane glazbe. Suradnici dobro upućeni u problematiku istraživanja i izvedbi rane glazbe osigurali su Dvigrad festivalu od samoga početka međunarodni ugled. Pokroviteljstvo “Papinskog instituta za crkvenu glazbu” iz Rima stečeno 2006. potvrda je iznimno stručno pripremljenih i ostvarenih izvedbi crkvene glazbe koja je u programima Dvigrad festivala zastupljena ravnopravno sa svjetovnom glazbom. Vrijednost ponuđenih programa i izvedbe prepoznalo je i Ministarstvo kulture dajući materijalnu potporu festivalu. Festival od 2007. ima i visoko pokroviteljstvo Predsjednika RH.
U slučaju Dvigrad festivala
Uz kamp na Malom Brijunu, radionice će se održavati i u Ukrajini i nadam se da ćemo brzo moći tamo i otputovati
Na Brijunima sam bila kao turist, a sada prvi put dolazim i kao glumica. Sretna sam i s ishodom ove predstave
Glazbeni događaji u Istri u sklopu Dvigrad festivala ne mogu se usporediti ni sa kojim drugim festivalom u Hrvatskoj
teško je pronaći poveznice s prošlošću i potkrijepiti ih arhivskim izvorima, ali sigurno je da je ranu glazbu moguće povezati uz mjesto koje je do kraja 17. (početka 18.) stoljeća živjelo životom poput drugih malih istarskih gradića. Glazbeni događaji u Istri u sklopu Dvigrad festivala ne mogu se usporediti ni sa kojim drugim festivalom u Hrvatskoj s obzirom na izvođače i repertoar, ali ih treba promatrati u kontekstu svih glazbenih zbivanja.
Brojni ansambli
Usudili bismo se reći da je Dvigrad festival doista prava svečanost rane glazbe. Najbolja potvrda za to su imena izvođača, skladatelja (anonimnih i potpisanih) i naslovi skladbi, jer od prvih dana ranu su glazbu predstavljali uglavnom inozemni glazbenici, u Europi i svijetu ugledni solisti i ansambli. Prateći zbivanja na europskoj glazbenoj sceni, Alojzije Prosoli je na Dvigrad festival uspio dovesti brojne ansamble te Anonima Frottolisti s čijim je nastupom počeo ovogodišnji jubilarni, dvadeseti Dvigrad festival. Ansambl Responsorium, osnovan 2007., jedan od rijetkih hrvatskih sastava za izvedbe rane glazbe, nastupio je čak petnaest puta na Dvigrad festivalu. Ustrajavši dvadeset godina u pripremama festivalskih dana i suočavajući se s brojnim teškoćama, Prosoli je uvijek pronalazio put do onih ljudi koji su prepoznali njegov entuzijazam i želju da hrvatskoj glazbenoj javnosti približi ranu glazbu i predstavi europske vrhunske glazbenike koji istražuju i izvode glazbena djela, ali i da potakne istraživanja i predstavljanja
glazbe.(vl)• hrvatske rane