Prkosili Vrhovnom sudu, a izmjene ZKP-a su zbog manjina možda i neustavne
Padne li zabrana višestrukog ukidanja kaznenih presuda na Ustavnom sudu, HDZ će se fino opeći. A već ih očekuje ustavnosudski ispit zbog suspendiranih periodičnih sigurnosnih provjera za sve suce
Stranačka stega učinila je svoje i 79 zastupnika izglasalo je kontroverzne izmjene Zakona o kaznenom postupku, koje bi sudeći po prigovorima struke mogle dovesti do nakaradnih presuda koje će se onda ukidati po izvanrednom pravnom lijeku, ustavnoj tužbi ili u Strasbourgu. Krivnja će biti na ministru pravosuđa Ivanu Malenici, Vladi i saborskoj većini. Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda učinili su sve da to spriječe. Sazvali su po prvi put javnu sjednicu na koju su pozvali profesore kaznenoprocesnog prava iz Rijeke, Splita i Zagreba, te kaznenog prava iz Osijeka i oni su ih podržali u kritici novine koja je unesena u zadnji čas bez stručne rasprave. VS je dobio nepristojno kratak rok za očitovanje, jer to nije bila jedina sporna izmjena, tako da su suci zaključili da predlagatelja zapravo ne zanima njihovo mišljenje. Oporba je podržala struku. Sporno rješenje je populističko. Sjajno zvuči da će se kaznena presuda moći ukinuti samo jednom pa će viši sud nakon žalbe na drugu presudu, ako treba sam provesti raspravu i presuditi. To znači, ako je pri donošenju druge presude učinjena neka bitna povreda kaznenog postupka, recimo u vijeću je bio sudac koji nije smio, ako se drugostupanjski sud slaže s presudom, tu će proceduralnu pogrešku morati ignorirati i potvrditi presudu iako se to može ispraviti jedino ponavljanjem postupka, sada zabranjenim. Ta će presuda onda biti pobijana po izvanrednom pravnom lijeku ili s ustavnom tužbom, pa će slučaj biti vraćen na početak. To je samo jedan od primjera do čega to može dovesti. Predlagatelj nije argumentirao koliko je bilo višestrukih ukidanja presuda, ali suci tvrde da ih je vrlo malo. Zašto se onda trebalo inatiti struci i mazati oči javnosti tvrdeći kako će to ubrzati suđenje? Kako se sporno rješenje odnosi tek na buduće slučajeve ukidanja presuda, a ne i tekuće, očito će proći neko vrijeme dok se ne pojavi neki kontroverzan slučaj, možda i ne za ove političke garniture na vlasti. Možda se i o tomu vodilo računa, uz to što se činilo isplativim inzistirati na rješenju kojem se suci opiru.
Padne li sporno rješenje na ocjeni ustavnosti ili na pojedinim slučajevima, HDZ će se fino opeći. Jedan ih ustavnosudski ispit već očekuje po pitanju periodičnih sigurnosnih provjera za sve suce, kakve u EU jedino mi imamo. I ta je mjera imala sjajan odjek među nesklonima sucima, ali ju je Ustavni sud suspendirao.
Dakako, legitimno je i pitanje prekoračuju li vladajući namjerno granice prihvatljivog odnosa prema sudbenoj vlasti kako više ne bi morali slušati – i nakon kaznene osude HDZ-a zbog Ive Sanadera – priče o “HDZ.ovom sudstvu”.
HDZ se već jednom obrukao sa ZKPom, kad ga je US “masakrirao” ukinuvši 43 odredbe. I sada je pitanje kad će sporne izmjene doći na US. Dan nakon što su izglasane Damir Kos, predsjednik Kaznenog odjela VS-a, na svojoj Facebook stranici objavio je: “Da li se izmjene i dopune organskog zakona mogu donositi nekvalificiranom većinom ????? Tko je ovdje lud ??? Manifestacija sile !!!”. Na to je sudac Županijskog suda u Sisku Zorislav Kaleb uzvratio da je 79 glasova natpolovična većina svih zastupnika i kvalificirana većina. I doista, članak 83. stavak 2. Ustava propisuje da se organski zakoni, kojima se razrađuju među ostalim Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode “donosi većinom glasova svih zastupnika”. Ustavni sud je za Kazneni zakon utvrdio da je organski pa je ukinut za vlasti SDP-a jer nije donesen većinom svih zastupnika. Ali, Kos je Kalebu uzvratio da on govori o dvotrećinskoj većini (101 glas) iz stavka 1. članka 83. Ustava za zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.
Na što je doajen ustavnog prava Branko Smerdel dodao komentar: “Obadva, obadva ste u pravu!”. Kos se zahvalio Smerdelu što je potvrdio njegovu tezu, pa je dodao da se izmjene ZKP-a u jednoj odredbi bave nenaplaćivanjem troškova prevođenja onima koji se pred sudom u RH koriste jezikom manjine.
I izmjene iz prosinca 2019. imale su tu odredbu, a donesene su sa 79 glasova. ZKP s 43 neustavne odredbe donesen je s 88 glasova, a izmjene 2011. sa 75. Ali zasad nitko zbog toga nije osporavao ustavnost ZKP-a. Izmjene iz 2017. donesene su sa 107, 2014. sa 101, 2013. sa 110 i 2012. sa 116 glasova.
Kad su ukinute 43 neustavne odredbe ZKP-a prof. dr. sc. Jasna Omejec ustvrdila je da je riječ o “jednom od najvažnijih zakona u demokratskom društvu”. Prof. dr. sc. Zlata Đurđević u svom radu iz 2012. piše o “organskoj prirodi ZKP-a” jer je riječ o zakonu koji zadire u ljudska prava u tolikoj mjeri da se naziva “primijenjenim ustavnim pravom”.
Vrhovni sudac Damir Kos postavio je pitanje jesu li kontroverzne izmjene Zakona o kaznenom postupku trebale biti donesene s dvotrećinskom većinom u Saboru