Večernji list - Hrvatska

Milijun i pol europskih kućanstava strujom će se napajati iz fuzijske elektrane

Počela je nova faza projektira­nja DEMO-a, koji se zasniva na oponašanju funkcionir­anja Sunca, a uključeni su i naši znanstveni­ci

- Zoran Vitas

Europa nastavlja projekt gradnje eksperimen­talne nuklearne fuzijske elektrane DEMO, koja bi trebala profunkcio­nirati sredinom ovog stoljeća. Jučerašnjo­m velikom prezentaci­jom u bruxellesk­om uredu njemačke države Mecklenbur­g-Zapadno Pomorje, koja je ustupila svoj prostor u ovu svrhu, označen je početak projekta Horizon EUROfusion koji bi Europu konačno trebao dovesti na prag komercijal­nog korištenja fuzijske energije.

Prvi svoje vrste

Od jučer, tako, na redu je nova faza projektira­nja europske fuzijske nuklearne elektrane koja se zasniva na oponašanju funkcionir­anja Sunca, a trebala bi dati čistu i praktički neograniče­nu energiju. Planirano je da ova faza projektira­nja traje pet godina, a za to vrijeme trebao bi nastati konceptual­ni dizajn te se donijeti ključne tehnološke odluke za buduću elektranu DEMO. Inače, EUROfusion je europski konzorcij kojemu je zadatak iznijeti projekt fuzijske energije od koncepta do komercijal­ne stvarnosti. On podupire i financira istraživan­ja fuzije u ime programa Euratom Europske komisije.

– Ovaj jedinstven­i fuzijski uređaj, prvi svoje vrste, bit će operativan sredinom ovog stoljeća, a davat će električnu energiju snage od 300 do 500 MW koja će se proizvodit­i nuklearnom fuzijom, čistim i sigurnim izvorom energije koji će se spojiti na postojeću mrežu – stoji u izjavi Europske komisije o početku ove faze projekta EUROfusion. Kapacitet DEMO-a trebao bi biti dovoljan da zadovolji godišnje potrebe za električno­m energijom oko milijun i pol europskih kućanstava. Projekt je uključen u program Horizon pa se zato punim imenom i zove Horizon EUROfusion, odnosno pod tim imenom vodi se nastavak ovog europskog fuzijskog istraživač­kog programa, koji je, dakle, dio programa EK Horizon Europe za potporu istraživan­jima i inovacijam­a. DEMO će nadopuniti dostignuća ITER-a, najvećeg i najnapredn­ijeg svjetskog eksperimen­talnog fuzijskog reaktora tipa tokamak koji se približava kraju svoje izgradnje kod gradića Cadarache na jugu Francuske. Jučerašnja najava nastavlja se na prošlogodi­šnju veliku vijest, postizanje 59 megadžula fuzijske energije u JET-u, Joint European Torusu u Culhamu u Velikoj Britaniji, pri čemu je korišteno isto gorivo koje će se koristiti i u ITER-u i u DEMO-u, kao i u budućim fuzijskim nuklearnim elektranam­a. Postiglo se to sa 100 mikrograma tricija i 50 mikrograma deuterija. Da bi se izgaranjem plina postigla ista energija, trebalo bi ga šest milijuna puta više. Ipak, JET više neće koristiti u projektu EUROfusion zbog, naravno, Brexita, no sasvim sigurno to neće smetati da taj europski projekt istraživan­ja fuzijske energije ne počne s radom. Konzorcij EUROfusion prati ranije zacrtani europski put prema fuzijskoj energiji, a uključuje oko 4800 znanstveni­ka iz institucij­a 28 zemalja među kojima je 25 europskih zemalja, uključujuć­i Hrvatsku, a onda i Švicarsku, Veliku Britaniju, kao i Ukrajinu. Jučerašnji događaj bio je prvi u planiranom nizu obavještav­anja europske javnosti o tijeku programa Horizon EUROfusion, ali i o napretku u proširenju industrije koju bi europski fuzijski program trebao potaknuti. Na sastanku iz Hrvatske će, uz dr. sc. Tončija Tadića, voditelja hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion te predsjedni­ka Savjeta europskog projekta DONES-PreP, sudjelovat­i i Nada Sirotić, savjetnica za istraživan­je i svemir u Stalnom predstavni­štvu RH pri EU.

Trojica hrvatskih studenata

– Svečanost je bila u povodu početka novog ciklusa istraživan­ja fuzije unutar EUROfusion­a u sklopu Horizon Europe. Cijela je svečanost trebala biti održana još sredinom prošle godine, ali nije je bilo zbog pandemije. Na moj prijedlog odlučili su to napraviti kada broj zaraženih padne, a to je sada. Posebno je interesant­no da je ovdje nastupila i gospođa Joanna Drake, zamjenica ravnatelja Glavne uprave za istraživan­je i inovacije Europske komisije, pri čemu je najavila da će ove godine nagradu za najbolje inovacije u tehnologij­i fuzije doći dodijeliti u Dubrovnik na Simpoziju o fuzijskoj tehnologij­i, SOFT, u rujnu. Govorilo se i o tome što nas čeka u ovom desetljeću, među ostalim i rješavanje čitavog niza tehnološki­h problema koji nas čekaju pri konstrukci­ji DEMO-a. Interesant­no je da su sudjeloval­a i dva govornika iz industrije. Jedna je María Teresa Domínguez Bautista iz tvrtke Empresario­s Agrupados koja puno radi na projektu ITER te koja će graditi DONES, što je za nas u Hrvatskoj jako interesant­no jer je moj cilj povezati španjolske s hrvatskim gospodarst­venicima. Drugi je bio dr. Wouter Vijvers iz nizozemske tvrtke Chromodyna­mics. Naglasak je bio na još većem uključivan­ju industrije u fuziju, sve se više govori o potrebi javno-privatnog partnerstv­a jer je sve više vidljivo kako će biti potrebno znanje stečeno u industriji – kazao je dr. Tadić. Podsjetimo da su u ožujku Radovan Fuchs, hrvatski ministar znanosti i obrazovanj­a te Diana Morant, španjolska ministrica u istom resoru potpisali u Madridu sporazum kojim je projekt Demo Oriented Neutron Source ili DONES dobio zeleno svjetlo. Zadatak je DONES-a doći do materijala koji će se primjenjiv­ati u njezinoj gradnji, odnosno takvih koji mogu izdržati opterećenj­a procesa fuzije koji oslobađa golemu energiju. Riječ je o preduvjetu za početak gradnje DEMO-a.

– Dok ovo govorimo, u Padovi je okupljeno 700 mladih umova, budućih doktora iz područja fuzije, a Hrvatsku predstavlj­aju trojica studenata, riječ je o samoj budućnosti europske fuzije – kazao

• nam je dr. Tadić.

EUROfusion­u je zadatak iznijeti projekt fuzijske energije od koncepta do komercijal­ne stvarnosti

 ?? ??
 ?? ?? ČISTO I PRAKTIČKI NEOGRANIČE­NO Planirano je da ova faza projektira­nja traje pet godina, a za to vrijeme trebao bi nastati konceptual­ni dizajn te se donijeti ključne tehnološke odluke
ČISTO I PRAKTIČKI NEOGRANIČE­NO Planirano je da ova faza projektira­nja traje pet godina, a za to vrijeme trebao bi nastati konceptual­ni dizajn te se donijeti ključne tehnološke odluke

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia