Upitan prijelaz budućih umirovljenika u C fond

Planiraju se izmjene zakonodavnog okvira, pri čemu će predmet razmatranja biti i odredba o obveznom prebacivanju članova mirovinskog fonda u C kategoriju pet godina prije umirovljenja! Potvrdili su nam to iz kabineta ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marijana Piletića. Obveza “parkiranja” u C fondu u zadnjim godinama radnog staža trebala je zaštititi buduće umirovljenike kao najsigurnije ulaganje, no na način na koji se upravljalo imovinom u C fondu pokazao se kao – fijasko!

Pad imovine oko 15 posto

Hrvatski su građani u C fondovima prošle i ove godine izgubili i oko 15 posto vrijednosti štednje: s oko 10 milijardi kuna pali su na 9,2 milijarde, što je gubitak od oko sedam posto. Inflacija je u tom razdoblju bila oko osam posto (sad je već premašila 10,8%) pa je realni efekt pada imovine dosegnuo 15-ak posto.

– Mirovinske fondove treba promatrati dugoročno, jer svi fondovi C kategorije za svoje su članove u zadnjem petogodišnjem razdoblju ostvarili pozitivne prinose – kažu u resornom ministarstvu, no stvarno stanje za članove koji su, recimo, lani prebačeni u C kategoriju znat ćemo tek za tri godine, a njihov investicijski horizont svakako nije dugoročan, nego – petogodišnji. Plus o kojem u Ministarstvu govore je nominalan, a ne realan, a prisilno seljenje u C fond oštetilo je članove. Jer su B fondovi lani ipak rasli, i to deset posto, a C fondovi – nula! Na pitanje kane li izmjenama zakona ukinuti ulaznu naknadu koja smanjuje realni prinos za buduće umirovljenike, a ne prikazuje se kao efektivni trošak u prinosu u kojem je iskazana samo naknada za upravljanje, u Ministarstvu potvrđuju da razmatraju i mogućnost smanjenja ulazne naknade. Ministarstvo najavljenim zakonodavnim izmjenama ide u smjeru liberalizacije ulaganja fondova, kojom bi se, kažu, osnažilo hrvatsko gospodarstvo te malo i srednje poduzetništvo.

– Potrebno je raspraviti načine kojima će se mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima potaknuti na veću aktivnost usmjerenu na povećanje prinosa, što bi u konačnici rezultiralo povećanjem mirovina u II. i III. mirovinskom stupu – kažu u Ministarstvu.

No u ovom je dijelu uistinu potreban veliki oprez jer smo bili svjedoci katastrofalnih posljedica ulaganja mirovinskih fondova u tzv. FGS-ove, fondove gospodarske suradnje, ponajprije na obveznici Nexea, dionicama IGH, Dalekovoda… Prave razmjere još ne znamo – u Hanfi kažu da će znati koliki su gubici tek kad završi investicijski ciklus u 2023. godini. Pitanje je bi li se Ministarstvo odlučilo na širenje limita ovakvih ulaganja da su razmjeri gubitaka poznati. Iako prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima članovi imaju pravo i na naknadu štete nanesene propustima u upravljanju, za ovu

Na stolu je i smanjenje ulazne naknade, ali i liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova

grubu nepažnju nitko nije odgovarao.

Iz Ministarstva ne odgovaraju ni smatraju li grubom nepažnjom što se ulaganja iz C fondova nisu preusmjerila u imovinu koja nije toliko izložena inflaciji, s obzirom na to da mirovinska društva naplaćuju naknadu – za upravljanje. Mogli su to učiniti preseljenjem imovine u državne obveznice čija kamata raste proporcionalno rastu inflacije. Tad bi imovina bila zaštićena od rasta inflacije.

Koliko su realno zaradili

– Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. predviđeno je osnivanje Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava. Zadatak joj je analiza kompletnog sustava s ciljem podizanja razine adekvatnosti mirovine, posebno u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Rok izvršenja je četvrti kvartal 2024. – kažu u Ministarstvu, u kojem najavljuju izmjene sva tri zakona kojima je uređeno obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje: Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Pitali smo Ministarstvo i kani li uvesti obvezu da se prinosi iskazuju s efektivnim troškovima svih naknada, kao efektivni prinos, da članovi znaju koliko su zapravo fondovi za njih realno zaradili. Tim više što se prinos iskazuje kao da su svi članovi mirovinskih fondova uplatili cjelokupan iznos prvi dan članstva, a od dva milijuna klijenata teško je vjerovati da uopće postoji takav slučaj. U tom dijelu Hanfa kao regulator kasni za HNB-om već desetak godina. Na taj se dio u Ministarstvu još nisu referirali.

•