Riblji fond na meti lesepsijskog sprintera, napuhače i pauna

Svakoga tjedna u Mediteran uđe jedna nova egzota, a zbog visokih temperatura češće se nalaze i u mrežama koje se izvlače iz našeg mora. Uspostavi li neka od njih populaciju, posljedice mogu biti kobne

Za tisuće uginulih cipala blizu plaže u Stobreču ipak nije kriv nedostatak kisika, odnosno visoke temperature ili cvjetanje mora, kako se sumnjalo, nego ljudski faktor. Pomoru je, kako doznajemo, kumovala havarija plivarice ciplarice kojoj se pokidao mrežni teg pa je cjelokupni ulov cipla zlatara završio u moru. No i ovaj slučaj bio je dovoljan da se upali alarm i da se iznova zapitamo što se to događa sa svjetskim morima i oceanima, pa tako i s Jadranom, koji s neželjenim klimatskim promjenama posljednjih godina postaje dom nekih novim vrstama riba, rakova, algi i ostalih organizama od kojih su neki i sve veća prijetnja morskom ekosustavu kakav poznajemo.

Alen Soldo, profesor s Odsjeka za morske studije Sveučilišta u Splitu, kaže da, uz uobičajene probleme prevelikog ribolovnog napora zbog čega su brojne populacije morskih organizama u Jadranu već blizu ili prešle granicu prelova, situacija s visokim temperaturama pokazuje da se pojavljuju i novi problemi koji također mogu imati velik utjecaj na naše ribolovne mogućnosti.

– Temperatura mora zapravo diktira sve, od ishrane i razmnožavanja do migracija, pa samo jedna promjena u kompleksnom hranidbenom lancu može imati dalekosežne i ogromne posljedice. Nažalost, tema klimatskih promjena u našoj je zemlji potpuno nebitna administraciji koja se time uglavnom bavi samo deklarativno prepisujući neke EU inicijative bez stvarne analize naših posebitosti i mogućih akcija i rješenja za smanjenje, ako ne i sprečavanje drastičnih promjena, tako da nam budućnost svakako nije optimistična – smatra Soldo.

U Jadranu je dosad zabilježeno više od 30 stranih vrsta riba, od čega 16 tzv. lesepsijskih migranata, riba koje migriraju uglavnom iz Crvenog mora preko Sueskog kanala u Sredozemno more, nazvanih po konstruktoru Sueskog kanala Ferdinandu de Lessepsu. Neke su vrste, srećom, zabilježene jednom ili nekoliko puta, no neke su već stvorile populacije.

– Jadran je dosad donekle spašavalo to što je riječ o najhladnijem dijelu Mediterana, a kako su nove invazivne vrste uglavnom tropskog podrijetla, zbog toga je spriječeno i usporeno njihovo širenje u našem moru. Što se tiče Mediterana, u njemu je već zabilježeno gotovo 1000 novih morskih vrsta, od čega 70-ak ribljih. Svakog tjedna jedna nova vrsta uđe u Mediteran, a kako je Sueski kanal prije nekoliko godina dodatno proširen, može se

VATRENJAČA Poznata je i kao riba lav i izraziti je grabežljivac. Pripada porodici škarpina, a ima 33 bodlje, od kojih je 17 otrovno, no meso joj je vrlo ukusno

FUGU Zahtijeva posebnu pripremu, a gastronomska je poslastica u Japanu

PLAVOTOČKASTA TRUMPETAČA Zasad je primijećena na jugu

KIRNJA BJELICA Postala je i komercijalno važna

PLAVI RAK U dolini Neretve gotovo je prevladao

KOMPAS MEDUZA Žarnim stanicama izaziva opekline