Ulazak u Eurozonu pa Schengen i strateški ciljevi eurointegracije su ispunjeni
Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) posljednja je institucija EU koja će danas i službeno dati zeleno svjetlo za uvođenje eura u Hrvatskoj. Od 1. siječnja kuna odlazi u povijest, a Hrvatska će postati dvadeseta država koja je nacionalnu valutu zamijenila zajedničkom valutom euro. Ostavka ministra financija Zdravka Marića na neki je način bacila u drugi plan povijesnu odluku na kojoj su hrvatske vlasti godinama radile. Očekuje se da će od iduće godine i schengenska granica biti pomaknuta istočno prema Srbiji te prema Bosni i Hercegovini, čime bi nestale gužve i kontrole na graničnim prijelazima sa Slovenijom. Time će Hrvatska ispuniti sve svoje strateške ciljeve kad su u pitanju eurointegracije. Današnji dan ne bi trebao donijeti iznenađenja jer su svi koji su to trebali dali pozitivan glas za prijam Hrvatske. Vijeće će danas usvojiti odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe o državama članicama, dok je treći pravni akt uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro. U pravilu je to otprije poznati središnji paritet (1 euro = 7,53450 kuna) uz neke moguće sitne korekcije, no taj se broj čuva kao poslovna tajna sve do odluke vijeća. Samo je Slovačka isposlovala povoljniji tečaj konverzije od onoga koji je bio utvrđen u trenutku ulaska u ERM 2 tečajni mehanizam, jer je u tom razdoblju došlo do snažnog rasta slovačkog gospodarstva i jačanja nacionalne valute.
Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje objavljeni su početkom lipnja kad je rečeno da Hrvatska ispunjava sve potrebne kriterije iz Maastrichta. Kad bi se gledala dlaka u jajetu, moglo je biti problema zbog inflacije i javnog duga, no Hrvatska je ovog puta imala snažnu političku podršku predsjedajućih Francuza, ali i ostalih, pa se i za formalne uvjete našlo zadovoljavajuće objašnjenje. Sad slijedi razdoblje ozbiljnih priprema, već u rujnu svi će prodajni objekti morati imati dvojne cijene, teoretski, tko želi, može ih istaknuti odmah.
Na Vladi je da svojim mjerama utječe da zaokruživanja cijena na više bude sve manje. Središnja banka i financijski sektor imat će najviše posla u sljedećim mjesecima, dok se od građana očekuje razumijevanje, pa i neki oblik pomoći pri kontroli cijena, tamo gdje uoče da će promjena valute poslužiti kao alibi za poskupljenja. I bez eura, Hrvatska je zagazila u razdoblje visoke inflacije, zbog čega će se i guverner i vladajuća ekipa morati pomučiti da ljude razuvjere da inflacija nije povezana s
• ulaskom u eurozonu.