Nitko nikad nije uvodio euro u doba ovako visoke inflacije
”Kocka je bačena!” Rizici prelaska Rubikona mogli su Cezara stajati glave u trenutku kad je izgovarao ovu rečenicu, a neizvjesnost političke odluke ulaska u eurozonu za Hrvatsku nosi jednaku ekonomsku težinu. Jer odluka o uvođenju eura nikad nije bila isključivo ekonomska.
– Uvođenje eura smanjuje neizvjesnosti rasta kamata, ali sam kao valuta golema je neizvjesnost. EU i eurozoni trebala je jedna zemlja aplikant koja pokazuje pozitivan stav kao poruka. Poklopila se hrvatska želja i europska da demonstrira spremnost eurozone. Hrvatska je odlučila iskoristiti trenutak jer je pitanje bi li nagodinu ispunjavala kriterije, a ja mislim da ne bi, i bi li bilo apetita za to nakon što inflacija pojede dio dohodaka. Javno mnijenje se u tim okolnostima mijenja – komentira ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb okolnosti hrvatskog ulaska u eurozonu te dodaje da bi, prema iskustvima drugih zemalja, sve trebalo biti u redu, ali neizvjesnost je velika i treba nam svima – puno sreće.
Opet štednja u drugoj valuti?
– Ovo su najgori dani za euro u zadnja dva desetljeća na svjetskoj sceni, kad se izjednačava s dolarom, a usto u euru analitičari vide veće rizike nego u svim ostalim svjetskim valutama, i zbog EU ekonomije i rata u Ukrajini, ali i lakonskog ponašanja Europske središnje banke. Treba biti optimist i nadati se da će pozitivne strane prevladati i da će se sukob u Ukrajini brzo razriješiti. Ako se to ne dogodi, euro bi mogao nastaviti biti pod pritiskom pada vrijednosti, a uvezena inflacija u Hrvatskoj vrlo visoka, i zbog uvođenja eura, ali i oslobađanja pričuva – kaže.
Analitičar objašnjava da će se, uz postojeći višak likvidnosti od 70 milijardi kuna, osloboditi dodatnih 40 do 50 milijardi u bankarskom sektoru od pričuva i pokrića deviznih potraživanja, što je dodatni pritisak na inflaciju pa će HNB morati djelovati prudencijalnim mjerama puno aktivnije nego dosad jer više ne može utjecati promjenom tečaja. Samo je nekoliko baltičkih zemalja, podsjeća, euro uvodilo u vrijeme krize, no u razdoblju visoke inflacije to se još nije događalo, kao ni na ovakvim razinama globalnih preslagivanja, posebno ratnih događanja.
– Zato je pitanje što bi se dogodilo da smo išli na referendum, vladaju strah i neizvjesnost, a ljudi nisu sigurni oko europske priče. Ovo nije tipičan trenutak za procjenu koristi za Hrvatsku. Svjetonazorski je to odmak od balkanske priče. Međutim, realnost se mijenja, novi kandidati su Ukrajina, Moldavija... pitanje je što to psihološki znači – kaže profesor Lovrinčević koji misli i da bi se hrvatski građani mogli prikloniti starim navikama štednje u drugoj valuti – CHF ili dolaru, da se zaštite od inflacije.
Marijana Ivanov, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je ulazak u EU generalno značio prihvaćanje svega što EU znači, a to je i monetarna unija, no ona je zagovarala referendum prije uvođenja tečajnog mehanizma ERM II. Na pitanje ne razmišlja o makroekonomskim učincima, cijeni kamata koje plaća država, tečajnim razlikama za sve koji posluju s inozemstvom, razlikama u zimskom i ljetnom tečaju kune, otežanom poslovnom planiranju, cijenama po kojima će poduzetnici plasirati robu... na što će uvođenje eura djelovati blagotvorno, kaže analitičarka Marijana Ivanov
Lovrinčević: Hrvatska je iskoristila trenutak, pitanje je bi li nagodinu ispunjavala kriterije Ivanov: Bilo bi dobro da smo imali punih šest mjeseci za iskazivanje cijena i u kunama i u eurima
zašto je izbjegnut odvraća da podrška euru ne bi bila na zadovoljavajućoj razini.
– Među običnim građanima podrška ne bi bila velika. Vjerojatno zato što su doživjeli toliko loših scenarija i boje se promjena, a promjene u Hrvatskoj obično idu na lošije – kaže te dodaje da većina građana ne razmišlja o makroekonomskim učincima, cijeni kamata koje plaća država, tečajnim razlikama za sve koji posluju s inozemstvom, razlikama u zimskom i ljetnom tečaju kune, otežanom poslovnom planiranju, cijenama po kojima će poduzetnici plasirati robu... na što će uvođenje eura djelovati blagotvorno.
Što se tiče inflacije, kaže, u vrijeme kad su druge članice uvodile euro, bila je globalno niža svugdje, pa i u Europi, i ti su parametri neusporedivi s današnjima.
– Hrvatska danas bilježi stopu inflacije na povećanoj razini kad je svima povećana, ne odstupamo bitno od drugih zemalja eurozone, jedan ili dva postotna poena nisu neki faktor. Gleda se uvijek relativno u određenom trenutku – umiruje M. Ivanov. Učinak uvođenja eura u normalnim bi okolnostima inflacije od oko dva posto, smatra, bio od 0,25 do 0,75 postotnih poena, dok sad može biti i veći od jednog postotnog poena.
Euro će biti kriv i kad nije
– Bit će teško razlučiti ulazak u euro od ostalih učinaka, prilično su netransparentne okolnosti. Bit će otpora kod potrošača, euro će biti kriv i za ono što jest i što nije. A netransparentni uvjeti daju prostor proizvođačima i trgovcima da neopravdano zaokruže cijene naviše – prognozira analitičarka. Kaže i da bi bilo dobro da smo imali razdoblje od punih šest mjeseci za iskazivanje cijena i u kunama i u eurima, no to je obveza tek od rujna.
Dok se Hrvatska još u pretpristupnim pregovorima obvezala uvesti euro, preostalih šest EU zemalja koje su izvan eurozone izabralo je čekati. Mi smo jučer prešli Rubikon. Nadajmo se Cezarovoj sudbini, povratka ionako nema. A monetarni suverenitet koji upravo gubimo nismo koristili
imali.• ni kad smo ga de iure banka tek najavila. Ono što je potrebno da bi euro ojačao je da ne dolazi do velikog jaza između kamatnih stopa na euro i na dolar. Mislim da će već ovoga mjeseca početi svoj ciklus dizanja kamatnih stopa što će utjecati i na tečaj. Europska središnja banka do 1. siječnja toliko će dići kamatne stope da ćemo i mi morati dizati na jesen, sada su one od HNB-a malo više od Europske središnje banke. To će nas dovesti do situacije da do 1. siječnja imamo istu razinu kamatnih stopa u Hrvatskoj kao što je u Europskoj središnjoj banci – kazao je. – Vjerujem da će većina bankomata do 1. siječnja biti na euru, a nakon uvođenja
• eura svi – dodao je. (vl)