Banke u Hrvatskoj nemaju razloga za povećanje kamatnih stopa
nakon čega izvješća dodatno ratificira Vijeće ECOFIN u savjetovanju s EU parlamentom i čelnicima država. Ako je rezultat pozitivan, postupak uvođenja može započeti. ne može suprotstavljati na taj način, nego umjesto toga mora djelovati na nominalne plaće i zaposlenost i imati vrlo fleksibilno tržište rada. A hrvatsko to nije. No devalvaciju domaće valute od 20 posto HNB je koristio zadnji put 1993. u sklopu programa stabilizacije, a to je ubrzalo rast cijena pa se tečaj u samo mjesec i pol dana vratio na staro. Cijene su se ipak stabilizirale. Nakon toga krenuo je trend štednje u devizama, kredita s valutnom klauzulom, riječju, eurizacije.
Prelaskom na euro i premještanjem ovlasti na ESB, središnja banka gubi i funkciju posljednjeg utočišta poslovnim bankama, izjednačava se unutarnji i vanjski dug pa zemlja mora biti iznimno konkurentna da bi mogla servisirati dugove.
Upravo je gubljenje monetarnog suvereniteta bio argument zbog kojeg su Šveđani odbili uvođenje eura na referendumu: poručili su da je to prijenos neovisnosti monetarne politike na neko paneuropsko tijelo prijetnja nacionalnoj neovisnosti. Poljskoj je upravo monetarni suverenitet pomogao u prevladavanju financijske krize 2008. i ubrzanju gospodarskog rasta nakon toga.
No Hrvatska zapravo nikad nije ni koristila monetarni suverenitet.
Guverner Vujčić:
Hrvatska narodna banka vjeruje da će ove godine ekonomija rasti 5,5 posto, što je znatno viši rast BDP-a od svih dosadašnjih prognoza. Dolasci u turizmu su na razini iz rekordne 2019., uz znatno viši rast cijena usluga. Usporavanje ekonomskih aktivnosti očekuje se tek u četvrtom kvartalu te će se prenijeti i na iduću godinu, a intenzitet će ovisiti o zbivanjima u energetskom sektoru, mogućoj ruskoj obustavi opskrbe plina i slično. Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023. kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5%. Kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, posebno prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, domaća inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2022. ubrzati na prosječnih 9,4%, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. On je potpisao dvije odluke koje će utjecati na bankarski sustav kojima se usklađuju domaći regulatorni propisi s onima u eurozoni. Počev od kolovoza, pa onda u sredini prosinca smanjit će se stopa obvezne pričuve banaka na samo 1 posto, što će osloboditi oko 34 milijarde kuna bankarskog kapitala iz rezervi. Također, ukinut će se u dva koraka i minimalno potrebna devizna potraživanja što će bankama ostaviti 5 milijardi eura. Kako i bez toga imaju 60 milijardi kuna neraspoređenog novca, guverner Vujčić kaže da banke nemaju razloga za povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj, neovisno o promjeni smjera monetarne politike Europske središnje banke.
Dok Zagreb želi unutra, devizna tržišta žele van – tom rečenicom jučerašnji Financial Times dočarava dvije važne vijesti koje se tiču eurozone ovih dana: jedna je usvajanje konačne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023., a druga je pad vrijednosti eura u odnosu na američki dolar do te mjere da je gotovo dosegnut paritet između dviju valuta, prvi put od 2002., kad je euro još bio u povojima, a ne valuta koja čini petinu deviznih tržišta i četvrtinu obveznica izdanih diljem svijeta.
Visokozaduženi kočnica
I strani novinari prekjučer su ministre financija koji su sudjelovali na sastanku Ecofina u Bruxellesu ispitivali o slabosti eura, pa su tako i odlazećeg hrvatskog ministra Zdravka Marića pitali odražava li paritet eura i dolara činjenicu da investitori već ugrađuju moguću nadolazeću recesiju u eurozoni u svoje poslovanje. Vidjet ćemo trendove, investitori pokušavaju mnoge stvari ugraditi u svoju računicu, različiti su signali, odgovorio je nejasno Marić.
Zbog čega je euro toliko oslabio i što to znači za eurozonu? Više je čimbenika, od rata u Ukrajini i energetske krize koja puno jače pogađa Europu nego Ameriku, ali važan čimbenik zbog kojeg dolar jača, ne samo prema euru nego i prema britanskoj