Vraćaju se potomci Hrvata iz Argentine, Brazila, Perua...
Nacionalni plan: za Hrvate izvan domovine udvostručene stipendije za studij u Hrvatskoj, potiče se učenje jezika u hrvatskim školama u iseljeništvu i uvode drugi poticaji za povratak
Usprkos negativnom općem demografskom trendu, u Središnjem uredu za Hrvate izvan Hrvatske u zadnjih nekoliko godina bilježe pojačan interes iseljenika i njihovih potomaka za povratak u Hrvatsku, posebno kad je riječ o zemljama Južne Amerike. Od izbijanja pandemije koronavirusa raste, kažu, i interes za povratak iz Kanade i Australije, što se zasigurno može pripisati i prilično strogom protupandemijskom režimu u tim zemljama. Povratak bi dodatno trebao potaknuti novi Nacionalni plan razvoja odnosa s Hrvatima izvan Hrvatske koji predstavlja strategiju do 2027. godine, a Vlada bi ga trebala utvrditi vrlo skoro, vjerojatno već na ovotjednoj sjednici.
Premda ističu kako je kod statistike nužan oprez, u prilog tezi o snažnijem interesu za povratak iz ovih iseljeničkih bazena u Južnoj Americi, Kanadi i Australiji iz Središnjeg ureda navode podatke Državnog zavoda za statistiku po kojima je među nešto više od 33.000 doseljenih u 2020. godini bila 61 osoba iz Brazila, 40 iz Argentine, 19 iz Perua, po 16 iz Venezuele i Čilea te dvije osobe iz Paragvaja. Iz Kanade se u toj godini u Hrvatsku doselilo 120 osoba, a iz Australije njih 83. Očekuju kako će brojke za prošlu godinu biti i veće, no za to treba pričekati novo izvješće koje bi Zavod za statistiku trebao objaviti do kraja srpnja.
Učenje hrvatskog u iseljeništvu
Kako bi dodatno potaknuli povratak, iz Ureda najavljuju novi pristup, u kojem bi se odustalo od prijašnjih jednoobraznih rješenja koja su iseljenike i povratnike tretirala kao homogenu skupinu. Umjesto toga, snažnije će se pratiti i analizirati što se događa u pojedinim zajednicama, a da je to nužno, pokazuju i velike razlike u izazovima s kojima se pri povratku susreću potomci iseljenih Hrvata s engleskog i sa španjolskog govornog područja. Oni s engleskog govornog područja puno se lakše uključuju na tržište rada u Hrvatskoj pa je zaključeno kako se više ne smiju ignorirati jezične barijere kod povratnika iz Južne Amerike. Zbog toga se već potiče učenje hrvatskog jezika u hrvatskim školama u iseljeništvu, online i kroz programe u Hrvatskoj, što se kroz mjere u novom Nacionalnom programu planira dodatno osnažiti. U Središnjem uredu ističu kako je ove godine znatno povećan iznos koji država izdvaja u ovu svrhu, a posljedično je gotovo udvostručen broj studenata koji studiraju u Hrvatskoj u posebnoj kvoti za iseljeništvo i hrvatsku nacionalnu manjinu. Za ovu akademsku godinu Ured je dodijelio 450 stipendija za takve studente, dok ih je proteklih godina dodjeljivano po 250.
Velika pozornost i u novom Nacionalnom planu posvećena je mlađim generacijama iseljenika, a posebnom mjerom dodatno će se poticati njihov dolazak na školovanje u Hrvatskoj. Ova mjera predviđa organizirane programe dolazaka u Hrvatsku, iskustvena putovanja te kulturne i obrazovne programe putem kojih bi trebali upoznati Hrvatsku, boraviti i potencijalno ostati u njoj. U svrhu povratka hrvatskih iseljenika poticat će se, među ostalim, i sklapanje novih međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju koji su, ističe se u dokumentu, važan preduvjet za ostvarivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Najavljuje se i snažnija međuresorna suradnja u kojoj će se povratnicima pružati informacije i savjeti kako bi im se olakšala integracija, što uključuje i osnivanje posebnog međuresornog tijela koje bi trebalo osigu
rati poticajno administrativno okruženje za povratnike. Iz Središnjeg ureda ističu kako je nužno eliminirati sve nepotrebne administrativne zavrzlame koje koče povratak, a kakve frustriraju i nas u Hrvatskoj. Useljenike će se, kažu, poticati i na međusobno umrežavanje, kako bi lakše prebrodili odvajanje od obitelji i prilagodbu na novi sustav, a sve te mjere trebale bi pridonijeti odluci o njihovu konačnom ostanku u Hrvatskoj, Ipak, u Uredu napominju kako je primarni uzrok povratka uvijek situacija u državama iseljenja, zbog čega najavljuju snažnije povezivanje s iseljeničkim udrugama.
Jače iseljeničke zajednice
U državama iseljenja Hrvatska će nastojati osnažiti iseljeničke zajednice, među ostalim kroz suradnju sa svim razinama vlasti u tim državama. Najavljuje se i jačanje stručnih kapaciteta hrvatskih zajednica u svijetu, njihovih organizacija i institucija, kao i poticanje njihove veće vidljivosti u državama iseljenja kroz stipendiranje i poticanje razvoja intelektualnih i profesionalnih kapaciteta. Velik doprinos u tom poslu Središnji ured očekuje od novog Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske, u kojem sjedi 55 predstavnika organizacija i institucija iz cijelog svijeta.
Novi je savjet nedavno imenovan, a prije 10-ak dana održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj je izabrano i novo vodstvo.
Na čelu Savjeta je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, potpredsjednici su mu Milijana Glamuzina, predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić, predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša, predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić, predstavnik za prekooceansko iseljeništvo. U novom sazivu Savjeta je i dosta mladih ljudi, ali i onih koji su u imenovani drugi ili treći put.
Od zvučnijih imena, tu su, primjerice, Tomislav Žigmanov, dugogodišnji zastupnik hrvatske manjine u Srbiji te Adrijan Vuksanović, ministar bez portfelja u vladi Crne Gore. Novi saziv savjeta, ističu u Središnjem uredu, okupio je predstavnike svih zajednica Hrvata izvan Hrvatske pa očekuju da će imati važnu ulogu u prepoznavanju njihovih specifičnih potreba i kreiranju politika.
Među tri posebna cilja i 17 mjera koje donosi Nacionalni plan su i one koje se odnose na Hrvate u BiH, a predviđaju unapređenje njihova položaja kao jednog od tri konstitutivna naroda i rad na poboljšanju kvalitete života u svrhu njihova opstanka i ostanka u BiH. Kako bi se ostvarili ovi ciljevi, predviđena je suradnja s lokalnim, županijskim i entitetskim vlastima te aktivnosti na jačanju ljudskih i profesionalnih kapaciteta hrvatskog naroda u toj državi, pri čemu se i ovdje ističu mjere stipendiranja mladih.
Kad je pak riječ o hrvatskoj manjini, naglašava se potreba suradnje s vlastima u 12 europskih država s hrvatskim manjinskim zajednicama, sklapanja novih bilateralnih sporazuma o zaštiti prava hrvatske nacionalne manjine i praćenja provedbe postojećih.
•
Sklapat će se novi međudržavni ugovori o socijalnom osiguranju kao preduvjet za ostvarivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
Useljenike će poticati i na međusobno umrežavanje da bi lakše prebrodili odvajanje od obitelji
Jorkširski terijer 2250 kuna, ši cu štenci 3200 kuna, štenci mopsa 3500 kuna, čistokrvni štenci Jack Russell terijera 1200 kuna, koker španijel 3500 kuna, štenci francuskog buldoga 3750 kuna, bostonski terijer 5000 kuna, štenci samojeda 2900 kuna, maltezeri 3000 kuna, argentinska doga 1200 kuna, pomeranac 12.000 kuna, tri mjeseca stara kraljevska pudla 11.500 kuna... U samo jednom danu na samo jednom popularnom internetskom oglasniku prebrojili smo oglase o prodaji psa ukupne vrijednosti 185.000 kuna!
Neregistrirani uzgoj
Pomnoži li se to s brojem dana u mjesecu, dolazi se do iznosa od više od 5,5 milijuna kuna. Na prodaju pasa na kojoj se okreću milijuni kuna upozorila je ovih dana udruga Prijatelji životinja.
– Neregistrirani uzgoji izvor su prodaje tzv. čistokrvnih pasa bez papira i uzročnici velike patnje životinja jer izravno pridonose povećanju problema neželjenih životinja i težem zbrinjavanju napuštenih. S obzirom na to da nisu nigdje registrirani, nitko ne kontrolira uvjete u kojima drže ženke za rasplod ni koliko ih puta godišnje pare, kao ni zdravlje štenaca koje prodaju preko oglasnika – upozoravaju. Istraživanje koje su proveli autori Facebook stranice “Psi laju, a karavane prolaze”
Prema novom Pravilniku, pse je dozvoljeno prodavati isključivo izravno iz uzgoja podrijetla