U dvije godine na Vrhovnom sudu sedam predmeta otišlo je u zastaru
Afera Indeks počela je 2008., no još nije okončana. Spis je na Vrhovnom sudu bio četiri godine, a sada je postupak za 17 optuženika obustavljen zbog zastare
Koliko god se pojedini suci, pa i oni s Vrhovnog suda, ljutili kada se javno propitkuje njihov rad, pogotovo ako neki razvikani predmeti nakon godina sudovanja ne budu pravomoćno okončani zbog raznih razloga pa i zastare, nedopustivo je da se neki predmet, ma koliko god razlog bio (ne)opravdan, godinama povlači po sudu.
Katastrofa za sve
To je katastrofa i za sudove i za suce, ali u konačnici i za sudionike nekog postupka, bilo da su počinitelji ili žrtve. Nedopustivo je da neki predmet ode u zastaru te da se nakon toga paušalno čuje da je riječ o složenom predmetu u kojom je doneseno više ukidnih presuda. Pa netko bi valjda trebao paziti da do zastare ne dođe, jer u konačnici valjda bi svi, kao društvo, trebali težiti tome da onaj tko je počinio neko kazneno djelo, ako mu se utvrdi i dokaže krivnja, u pravednom i brzom sudskom postupku dozna kakva mu je kazna.
Sve gore navedeno palo je u vodu na primjeru afere Indeks, jednog od razvikanih medijsko-pravosudnih slučajeva koji je počeo 2008., kada je uhićeno više od sto osoba, a među njima i Deša Mlikotin Tomić. Ona je bila profesorica na Ekonomskom fakultetu, ali i predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Uhićena je u policijsko-uskočkoj akciji s više profesora raznih fakulteta, studenata i posrednika, a svima im se na teret stavljala kupoprodaja ispita. Akcija Indeks kasnije se pretvorila u pravi policijsko-uskočki blockbuster, jer je nakon inicijalne akcije bilo još šest takvih diljem zemlje, a istraživala se kupnja ispita na ekonomskim, medicinskim i pravnim fakultetima u Zagrebu i Osijeku te na Prometnom fakultetu u Zagrebu. Iako bi 14 godina, koliko je prošlo od uhićenja, trebalo biti više nego dovoljno da se neki postupak pravomoćno okonča, to se u slučaju Indeks nije dogodilo. Pa će tako, prema odluci koju je Vrhovni sud objavio sredinom lipnja ove godine, Deša Mlikotin Tomić i još nekolicina njezinih suoptuženika ponovno, treći put, sjesti na optuženičku klupu.
No gore od toga je što je ostatak nepravomoćne presude koju je zagrebački Županijski sud u ponovljenom suđenju donio u lipnju 2017. otišao – u zastaru. I to i oslobađajući i osuđujući dio pa je vijeće Vrhovnog suda koje je odlučivalo o predmetu, a u kojem su bili suci Damir Kos, Marin Mrčela i Perica Rosandić, koji je bio predsjednik vijeća, u odnosu na ukupno 17 optuženika obustavilo postupak. Spis je na Vrhovni sud stigao u srpnju 2018., a javna sjednica na kojoj se odlučivalo o žalbama stranka na Vrhovnom sudu održana je u svibnju 2022. E sad, zašto su prošle četiri godine od zaprimanja predmeta do održavanja javne sjednice te je li isto sudsko vijeće koje je donijelo odluku taj predmet u radu imalo od 2018. do 2022., pitanja su na koja s Vrhovnog suda nije odgovoreno. Kada su u lipnju objavili odluku o aferi Indeks, objasnili su da je do “zastare došlo jer se postupak vodio dugo, s obzirom na to da je riječ o opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena presuda koja je ukinuta”.
Istina, tu prvu presudu koja je ukinuta u ožujku 2013. zagrebački Županijski sud donio je u veljači 2010., kada je od 21 optuženika njih petero osuđeno na zatvorske, 14 na uvjetne kazne, dok je dvoje optuženih bilo oslobođeno. Slična situacija ponovila se i 2017. kada je 11 optuženika osuđeno, dok ih je šestero oslobođeno optužbi. Među osuđenima je bila i Mlikotin Tomić, koja je zbog zloporabe položaja i primanja mita bila osuđena na godinu dana zatvora koji joj je zamijenjen radom za opće dobro. Milan Ćevid bio je osuđen na dvije godine zatvora te oduzimanje 2600 eura, dok je Jadranko Grgona bio osuđen na godinu i pol zatvora. Ostali kojima su tada bile izrečene osuđujuće kazne bili su osuđeni na uvjetne kazne od četiri mjeseca do godinu i dva mjeseca zatvora.
Imali malo vremena
Što se pak zastare u predmetu Indeks tiče, to nije jedini predmet koji je na Vrhovnom sudu otišao u zastaru. U zadnje dvije godine bilo je sedam zastara, a s Vrhovnog suda kažu da u dva od tih sedam predmeta “nije bilo moguće donijeti odluku prije nastupa zastare zbog kratkoće vremena”. Koji su razlozi zastare u preostalih pet predmeta, uključujući i aferu Indeks, s Vrhovnog suda nije objašnjeno. Tek je rečeno da je predsjednik Radovan Dobronić održao “sastanak sa sucima Kaznenog odjela te su poduzete mjere kako ubuduće ne bi nastupale zastare u postupku pred Vrhovnim sudom.” Sudac Dobronić, kažu na Vrhovnom sudu, neće pokretati stegovne postupke protiv “sudaca izvjestitelja u navedenim predmetima, jer se radi o sucima koji su opterećeni složenim predmetima”. Smatra da će se boljom organizacijom rada moći spriječiti nastupanje zastare.
•