Trendove “plant based” prehrane diktira generacija Z
Konzumacija hrane biljnog podrijetla prehrambena je mjera koja se može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti, kaže D. Vranešić Bender
Burgeri, fishburgeri, dimljeni losos, salame, kobasice... bez ijedne molekule životinjskog podrijetla postaju sve popularniji oblik tzv. plant based prehrane, kod koje nitko ne mora biti zagriženi vegan da bi je prakticirao. Iako vegansko tržište bilježi golem potencijal i godišnje u prosjeku raste 7,6%– i f le k sit arija n s tv o, odnosno povremena zamjena mesnih obroka biljnim proteinima, pumpa prihode prehrambenih industrija diljem svijeta. Trendove “plant based” prehrane, pokazala su istraživanja, najviše diktira Z-generacija (rođeni između 1995. i 2011.), kojoj je i te kako važno je li ono što završava na njezinu tanjuru posljedica deforestacije, iz održivih izvora, sa sve manjim utjecajem na okoliš i na emisiju šetnih plinova te koliko je zaista “zdravo”.
Zlatni standard prehrane
Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica i direktorica Vitaminoteke, kaže kako pojam “plant based” ili prehrana temeljena na biljnim izvorima obuhvaća širok dijapazon prehrambenih obrazaca koji sadrže niži udio hrane životinjskog podrijetla i viši udio hrane biljnog podrijetla poput povrća, voća, mahunarki, gljiva, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki. U “plant based” obrasce prehrane ubraja se i mediteranska prehrana, koja je svojstvena našim krajevima, a u stručnim je i znanstvenim krugovima prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane s brojnim povoljnim učincima na zdravlje.
– “Plant based” prehrana namijenjena je svima, dok su isključivi prehrambeni obrasci poput veganstva prilično strogo omeđeni i podrazumijevaju strogo ustezanje od svih namirnica životinjskog podrijetla – objašnjava naša sugovornica te dodaje kako su namirnice biljnog podrijetla iznimno važan izvor brojnih hranjivih tvari poput vitamina, minerala, biljnih kemikalija, “dobrih masti”, biljnih izvora proteina, složenih ugljikohidrata i prehrambenih vlakana. Voće i povrće pritom su značajan izvor vitamina, minerala, ugljikohidrata, biljnih vlakana i biljnih kemikalija. Mahunarke i gljive također sadrže vlakna, ali su i vrijedan izvor proteina, a orašasti plodovi i sjemenke sadrže dragocjene nezasićene masti bogate energijom, vlakna, minerale, vitamine te biljne kemikalije s povoljnim utjecajem na zdravlje poput fitosterola i fenolnih spojeva.
– Konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje one iz životinjskih izvora prehrambena je mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Veliki sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi i bolju regulaciju šećera u krvi u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenoga krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti. Konkretno, nova istraživanja koja su promatrala utjecaj “plant based” prehrane na zdravlje pokazala su smanjenje rizika koronarne bolesti srca za 40%, cerebrovaskularnih bolesti za 29%, dijabetesa tip 2 i metaboličkog sindroma za 50% – kaže Vranešić Bender. Istraživanja su pokazala i da “plant based” prehrana povoljno utječe na sastav mikrobiote crijeva i može potaknuti pozitivne promjene koje se dugoročno odražavaju na zaštiti od brojnih bolesti. Usto je i najjednostavniji i najjeftiniji način smanjenja negativnog utjecaja čovjeka na okoliš.
– Kad bismo svi iz prehrane izbacili meso i mlijeko te prešli na biljne izvore hrane, uštedjeli bismo barem 50% svoje potrošnje vode. Spasili bismo netaknuta staništa (prašume, močvare) od uništavanja u svrhu proizvodnje više stočne hrane, a stvorili bismo i manje onečišćenja (emisije ugljika i otpadne nusproizvode) koje neizravno ugrožava život ljudi, životinja i biljaka – upozorila je Vranešić Bender.
Od pandemije koronavirusa potražnja za zdravijim proizvodima rapidno raste pa nije čudno što mnogi žele predvoditi u toj utrci, osluškujući trendove i želje potrošača. Nestlé je tako krajem 2021. u Hrvatskoj predstavio Garden Gourmet, liniju proizvoda baziranih na namirnicama 100% biljnog podrijetla, drugi najveći vegetarijanski brend u Europi, koji ispunjava želje i potrebe vegetarijanaca, vegana i fleksitarijanaca. Asortiman uključuje okruglice, medaljone, filee i burgere od 100% biljnih proteina, ali, kako tvrde, bez kompromisa kad je riječ o okusu i teksturi.
– Razvijajući Garden Gourmet, Nestlé ubrzava svoje putovanje prema održivoj proizvodnji kako
Očekuje se da će tržište proizvoda biljnog podrijetla do 2025. godine dosegnuti vrijednost od 77,8 milijardi dolara
bi postao vlasnik certifikata ugljične neutralnosti do kraja 2022. godine. Zato se u pripremi proizvoda iz linije Garden Gourmet upotrebljava protein soje, koji ima ugljični otisak do 80 puta manji od proteina životinjskog podrijetla. Usto, pakiranja proizvoda mogu se u potpunosti reciklirati, što Nestlé približava cilju da do 2025. godine 100% ambalaže bude moguće reciklirati i ponovno upotrijebiti, s posebnim naglaskom na izbjegavanje plastičnog otpada – kaže Koraljka Novina Brkić, nutricionistica Nestléa za Adriatic regiju.
Zvijezda je pak u suradnji s PIK-om Vrbovcem osmislila i lansirala liniju Planet od Plants, brojne zamjene za meso, poput biljnih burgera, salame, mljevenog mesa i okruglica, ali i ulje, majonezu, umak, namaz i kokosovu mast koji su 100% biljnog podrijetla. Nijedan od devet proizvoda ne sadrži soju i gluten, meso, mlijeko, jaja ili med. Sočno “meso” burgera Planet of Plants pripremljeno je od proteina graška, a salama od proteina suncokreta. Planet of Plants majoneza bez jaja pripremljena je pak od suncokretova ulja i ekstrakta riže, s dodatkom praha psylliuma i bambusa. Da potrošači traže takve proizvode, govori istraživanje kako samo nekoliko mjeseci od lansiranja tih proizvoda 64,13 % ispitanika prepoznaje taj brend na policama trgovina, a gotovo trećina je kupila i kušala barem jedan od proizvoda prve hrvatske “plant based” linije.
I lokalno se računa
Sve su popularnija i biljna mlijeka od soje, zobi, kokosa, badema... Čak je i Coca-Cola ušla u te vode linijom AdeZ, a Atlantic grupa kreirala Boom Box, zobeni brand s čak 22 proizvoda, od granola i zobenih kaša, preko keksa pa do biljnih napitaka – 100% na biljnoj osnovi i bez dodanog šećera. Očekuje se da će tržište proizvoda biljnog podrijetla do 2025. dosegnuti vrijednost od 77,8 milijardi dolara, a kako je predznak “lokalno” jedan od ključnih koji čini razliku između “plant based” i “greenwashinga”, nije čudno što smo i mi nedavno u Šenkovcu dobili prvu europsku hibridnu tvornicu Nutris grupe za proizvodnju visokokvalitetnih sastojaka biljnog podrijetla preradom boba i krumpira, vrijednu 220 milijuna kuna, koja se u poslovanju vodi i principom kružne ekonomije.
Ipak, da “plant based” katkada treba uzeti i s rezervom, govori činjenica da je Advertising Standards Authority (ASA) svojedobno zabranio seriju reklama britanskog Tesca u kojima se tvrdilo da su njihovi hamburgeri Plant Chef i hrana na bazi biljnih proteina ekološki prihvatljiviji od mesnih
• ekvivalenata.
U “plant based” prehranu ubraja se i mediteranska prehrana, koju je struka prepoznala kao zlatni standard