Naša je terasa novi “feel good” punkt, a lounge je inspiriran Teslinim izumima
Naš glavni grad odnedavno je bogatiji za hotel s četiri zvjezdice, Mövenpick Zagreb. Prvi hotel u nas pod tim brendom, rezultat suradnje domaće tvrtke za razvoj nekretnina i savjetovanje MPPD i svjetske hotelske grupacija Accor u čijem je sastavu i Mövenpick, vodi menadžer s međunarodnim iskustvom Mincho Pachikov. Na funkciju generalnog direktora Mövenpicka Zagreb ovaj bugarski profesionalac dolazi s pozicije zamjenika generalnog direktora hotela Novotel Warszawa Centrum, jednog od Accorovih najvećih hotela u Europi.
Zagrebački Mövenpick otvoren je prije gotovo dva mjeseca, kakva je popunjenost?
Prvi Accorov brendirani hotel u Zagrebu, Mövenpick Zagreb, otvoren je s prvim danom lipnja. Sastavili smo tim vrhunskih profesionalaca s velikim iskustvom u ugostiteljstvu i turizmu na domaćem i međunarodnom tržištu. Zahvaljujući opsežnoj distribucijskoj, prodajnoj i marketinškoj podršci Accora, imali smo snažan početni mjesec. Bilo je dana s popunjenošću od 100 posto, i onih s većom od 50 posto. I dalje predviđamo stabilan rast u skladu s etabliranjem hotela na tržištu i podizanjem svijesti kod naše ciljne publike. Uvjereni smo da je i Accorov globalni program vjernosti ALL Accor Live Limitless, koji nudi brojne pogodnosti našim vjernim putnicima, snažno utjecao na ove rezultate. ALL nudi značajne nagrade i brojna iskustva najangažiranijim gostima dok im omogućava da rade, žive i igraju se daleko od mjesta boravka, kod kuće i širom svijeta. Također, ključan čimbenik našeg uspjeha globalno je prepoznati brend Mövenpick s autentičnim švicarskim nasljeđem i bogatim identitetom u ponudi hrane i pića.
Ljeto je netipično razdoblje za hotel namijenjen prije svega poslovnim ljudima, pronalaze li ga na rubu grada i drugi gosti Zagreba?
Smješten u urbanom dijelu Novog Zagreba, hotel je udaljen samo 15 minuta vožnje od zagrebačke zračne luke, okružen je brojnim nacionalnim ili regionalnim sjedištima najpoznatijih globalnih korporacija kao i istaknutim hrvatskim medijskim tvrtkama. Prema našem iskustvu, ovaj dinamičan dio grada nije zanimljiv samo poslovnim putnicima već i mnogim lokalcima koji tu ili rade ili posluju. S obzirom na to da smo samo nekoliko minuta vožnje od centra grada, velik dio naših gostiju su i turisti na kratkom odmoru u gradu ili u obilasku koji ciljano biraju Mövenpick zbog svoje lojalnosti Accoru, najvećoj hotelskoj mreži u Europi. Accor je svjetska ugostiteljska i hotelska grupacija koja se sastoji od 5300 objekata i 10.000 lokala s hranom i pićem u 110 zemalja. Pokrenuli smo i naš ljetni zabavni program na terasi našeg New Yorker bara koji uključuje mnogo glazbe uživo, prepoznatljiva Mövenpick jela i najbolji izbor vina i koktela. Nema sumnje da će novo “feel good” mjesto posjetiti mnogi Zagrepčani. Nadalje, u našem premium restoranu Nikola’s trenutačno je u tijeku akcija na odabrana jela po vrlo pristupačnim cijenama.
Mövenpick Zagreb ima četiri zvjezdice, stotinjak soba i apartmana, ali i tzv. privatnu sobu za 25 osoba s izravnim pristupom iz garaže, tko su gosti koji traže takvu vrstu diskrecije i usluge?
Lounge 3328 je ekstravagantan, ali udoban, privatni višenamjenski salon inspiriran izumima velikog Nikole Tesle i sa svojom fleksibilnom postavom može primiti i do 40 osoba. Budući da se nalazi u podzemnoj etaži i izravno je dostupan iz naše hotelske garaže, nudi potpunu privatnost i punu diskreciju. No profil klijentele koja iznajmljuje ovaj prostor nije toliko mističan kako zvuči. Obično je to mjesto za opuštanje i uživanje u društvu svojih kolega uz čašu vina ili viskija poslije cjelodnevne konferencije. Alternativno, to je i soba za zabavu za razne vrste društvenih ili obiteljskih proslava s prijateljima i voljenima. Zbog svog jedinstvenog dizajna interijera i dobre atmosfere, definitivno je jedno od najpopularnijih mjesta u hotelu.
Koju prosječnu cijenu ostvarujete?
Prosječna cijena u ugostiteljstvu i hotelijerstvu na globalnoj razini tijekom pandemije je pala, a Zagreb nije iznimka. Već nekoliko mjeseci bilježimo pozitivan trend potražnje za hotelskim smještajem na gotovo svim tržištima u Europi. Ovaj povratak putovanja uglavnom je vođen putovanjima u slobodno vrijeme, dok su poslovna putovanja, iako u oporavku, još uvijek daleko od razina 2019. U isto vrijeme doživljavamo porast troškova, a to se posebno odnosi na troškove energije, ali i ukupna inflacija je znatno iznad uobičajenih razina. Kako bismo ostali profitabilni, hotelski poslovi moraju održavati ovaj vrlo visok rast troškova u cijenama, stoga očekujem da će ADR (prosječna dnevna stopa) doživjeti rast na tržištu – rast u kojem bismo definitivno sudjelovali.
Zgrada hotela sagrađena je ranije, a tvrtka MPPD, koja je u preinake uložila oko deset milijuna kuna, dogodine u Splitu planira i odmorišni Mövenpick, možete li otkriti neke detalje o tom projektu?
Navedeni iznos investicije odnosio se samo na rebranding i sve preinake koje je trebalo dovršiti kako bi se zadovoljili svi standardi brenda za otvaranje Mövenpick Zagreb. Naravno, tu su i adaptacije hotelskih sadržaja kako bismo svakom našem gostu pružili najbolju moguću udobnost, ali i kako bismo se uskladili s premium zahtjevima brenda. Mogu potvrditi da Accor širi svoju mrežu premium hotela u Hrvatskoj, a Mövenpick Split je u planu za otvaranje 2024. Ovo raskošno odmaralište uz more bit će još jedna Accorova perjanica u Hrvatskoj i zasigurno će privući mnoge imućne turiste, kao i međunarodne konferencije i događaje. To ne bi bilo moguće bez strateške suradnje s tvrtkom MPPD, koja je developer i investitor Mövenpicka Split, a također su kao partneri s Accorom i na projektu Mövenpick Zagreb potpisali ugovor o upravljanju hotelima. Inače, u Splitu već imamo hotel pod Accorovim brendom, Fermai – MGallery.
Svih 50 zaposlenih u Zagrebu su domaći ljudi, kako vam je to uspjelo s obzirom na nestašicu radne snage i neizbježan uvoz stranaca?
Ponosan sam na naš Mövenpick Zagreb tim, grupu predanih profesionalaca koji se uvijek dodatno potrude u stvaranju nezaboravnih iskustava za naše goste. Pronaći najboljeg voditelja odjela i članove tima nije bio lak zadatak, no prepoznali su vrijednost brendova Mövenpick i Accor u hotelskom menadžmentu i odlučili su se prihvatiti novi izazov. Danas imamo tim entuzijasta od gotovo pedeset zaposlenika čiji se učinak najbolje može ocijeniti po broju pozitivnih komentara i recenzija koje svakodnevno dobivamo. U nešto više od mjesec dana rada Mövenpick Zagreb je bolji od konkurencije u pogledu razine kvalitete pružene usluge. Tome u prilog govore i rezultati koje generira Accorova platforma specijalizirana za mjerenje zadovoljstva gostiju u svim segmentima hotelskog iskustva.
Stranac ste u našoj zemlji, kako vam se sviđa u Zagrebu i Hrvatskoj? I, razlikuju li se radne navike Hrvata u odnosu na druge zemlje u kojima ste dosad radili?
Prije dolaska u ožujku ove godine na pripremu otvorenja Mövenpick Zagreb nikada nisam bio u Hrvatskoj i Zagrebu. Ipak, imam veliko iskustvo u regiji, radeći u Sofiji u Bugarskoj, i posljednjih šest godina u Varšavi u Poljskoj. Što se tiče radnih navika, postoje mnoge sličnosti između zemalja srednje i istočne Europe, a posebno zemalja jugoistočne Europe. Najvjerojatnije je to povezano s vrlo sličnom poviješću, ali i s našim slavenskim korijenima. Smatram da su Zagrepčani veoma gostoljubivi, susretljivi i prijateljski nastrojeni – na poslu, ali i izvan njega. Vjerujem da se stranci koji ovdje rade osjećaju dobrodošli i prihvaćenije nego u nekim drugim zemljama u regiji. Vrlo dobro znanje engleskog jezika Hrvata, koje sa zadovoljstvom primjećujem, također impresionira i razlikuje se od ostalih zemalja. Vjerujem da Hrvatska, a posebno Zagreb, imaju veliki neiskorišteni potencijal i vjerujem da je Accorov ulazak u Zagreb, korak u smjeru istraživanja tog potencijala. Zagreb je prekrasan i nastavljam uživati otkrivajući
• ga.
Stranci koji ovdje rade osjećaju se dobrodošlo i prihvaćenije nego u nekim drugim zemljama u regiji, a Hrvati impresioniraju i znanjem engleskog
Iako je u skladnom “braku”, ptičji par nema potomaka. Medvjedica smaže gomilu hrane, a Ayana, Nyota, Leo i Uzuri čak 20 sati počivaju pa je popularnija postala obitelj gibona. No u inteligenciji prednjače čimpanze, a nilski krokodil vodi na listi dugovječnih
Zagrebački je Zoološki vrt omiljeno mjesto i djeci i odraslima, a u njemu možete i štošta naučiti. No znate li, primjerice, tko je u maksimirskom zvjerinjaku najstariji stanar i najdugovječniji par, koja životinja najbrže trči ili najviše jede, a tko najdulje spava? Sve o “naj” životinjama u ZOO-u otkrivaju nam njegovi djelatnici.
Alfa-majka šumskih pjevača
Najstariji je stanar četverometarski nilski krokodil, koji je u ZOO stigao davne 1972., i to već solidne veličine, zbog čega se ne može znati koliko je tada imao godina. Sa svojom cimericom, kubanskom ženkom krokodila, koja je nešto manja i aktivnija od njega, živi u Tropskoj kući, hrani se jednom tjedno, a u prosjeku pojede oko sedam kilograma goveđeg i junećeg mesa. Zahvaljujući izuzetno dobrim osjetilima vida i sluha, kojima detektira i najmanji pokret, običaj mu je da se “skameni” i tako može stajati satima. A upravo zato posjetiteljima je posebno zanimljiv, jer mnogi ne vjeruju da je živ.
– Stalno u njegovoj nastambi nalazimo razne predmete, kamenčiće, ali i poveće kamenje, kojima ga ljudi gađaju i nadaju se reakciji kako bi se uvjerili da nije
od gume ili plastike – govori nam timaritelj gmazova Ivan Džapo.
Među najatraktivnijima su i mladunci morskih lavova, petogodišnja Luce i trogodišnji Edi, stokilaši koji jedu pet puta dnevno. Hrane se isključivo morskim ribama, a u tri termina dnevno možete i gledati kako jedu iz ruke svoga timaritelja Ivana Šarića. Sestra i brat su “purgeri”, okoćeni u Zoološkom vrtu, a Luci je ime dao novinar Đelo Hadžiselimović po svojoj brodici. – Posjetitelji su fascinirani vodenim sisavcima i prilično dugo zadržavaju se kod Luce i Edija, a često i, kad nas vide samo u prolazu, ispituju kada ćemo ih hraniti – kaže timaritelj.
Zaljubljivanje nije samo ljudska nego i životinjska osobina pa tako u ZOO-u živi i nekoliko skladnih i veselih parova. Poput para bjelorukih gibona, Kuličke i Kenta, koji s dva svoja ženska mladunčeta tvore najpopularniju obitelj u Zoološkom vrtu. Termin alfa-mužjaka u toj zajednici ne vrijedi jer 26-godišnja Kulička, alfa-majka, ostatak svoje obitelji svako jutro zaziva posebnim pjevanjem, zbog čega je ova vrsta prozvana “šumskim pjevačima”. Kent je godinu dana mlađi od svoje partnerice, s kojom ima sedmogodišnju Fionu i četverogodišnju Doru, a posjetiteljima su posebno zabavni kada se njišu na lijanama jer njihov skok, ako se dobro zanjišu, može doseći i do šest metara. – Ljudi ih obožavaju jer na prvi pogled djeluju kao da su plišani, a dok posjetitelji promatraju njih, oni koriste priliku i pomno skeniraju svoje promatrače – ističe timaritelj Šarić.
Kad smo već kod parova, valja spomenuti i onaj najdugovječniji, par europskih ždralova. Nerazdvojni su već 20 godina, upoznali su se u zagrebačkom ZOO-u i odmah zaljubili. Mužjak je stigao prvi, 1999. godine, nakon što je spašen u prirodi u blizini Đakova, a ona je stigla 2002. iz letonskog ZOO-a, u kojemu je boravila nakon što je također spašena iz prirode. Dosad, nažalost, nisu imali potomaka, a u uvjetima sadašnjeg doma mogu živjeti i do 43 godine.
Najveća izjelica svakako je 34-godišnja medvjedica Etta, koja dnevno slisti gotovo 20 kilograma hrane, a njezine obilne obroke čine voće, povrće, hrana za pse, orašasti plodovi, suho voće, slatkovodna riba i meso. Još kao beba ostala je siroče nakon što je njezinu majku u Gorskom kotaru pregazio vlak, a od tada se za nju brinu timaritelji zagrebačkog ZOO-a. Kao svojevrsna maskota jedna je od omiljenih atrakcija, a odnedavno se može vidjeti u novoj nastambi kako se sunča na stijenama ili osvježava u vodi dijela kanala Prvog maksimirskog jezera. A najbrži trkači u ZOO-u definitivno su nojevi, koji mogu doseći i brzinu od 95 kilometara na sat, što bi im donijelo pobjedu u utrci s, primjerice, oldtajmer peglicom. Dvije ženke stare 12 i 13 godina zajedno su s 12-godišnjim mužjakom u Zagreb stigle s farme nojeva Jurja Gregorića iz Bisaga pokraj Varaždina. Svaki noj dnevno pojede do dva kilograma hrane, a njihove “fitness” obroke čine lisnato povrće, sijeno i lucerna.
Afrički lavovi Ayana, Nyota, Leo i Uzuri poznati su kao najveći spavači, jer spavaju čak 20 sati dnevno. Sedamnaestogodišnje Ayana i Nyota došle su iz ZOO-a u Amsterdamu, u kojem su i došle na svijet, a Leo, jedini mužjak među njima, na svijet je stigao 2006. u Zoološkom vrtu Palić u
Subotici. Nyota i Leo 2016. postali su roditelji jedine lavovske “Zagrepčanke”, Uzuri, koja se zajedno sa svojom četveročlanom obitelji hrani pet puta na tjedan. Isključivo su to mesni obroci, goveđa rebra, kunići i kokoši, a svatko od njih tjedno pojede gotovo 25 kilograma.
Većina je životinja vrlo inteligentna, no čimpanze su tu najjače. A dvije sestre, 21-godišnja Sara i 15-godišnja Megi te njihov cimer, 24-godišnji King tvore jako druželjubivu zajednicu malih “džeparoša”. Svima koji se nađu u blizini njihova kaveza posebno je zabavno kad se netko od njih troje objesi za ogradu kroz koju pruži ruku i nešto “žica”. – Prije je bilo dozvoljeno hranjenje nekih životinja, među kojima su bile i čimpanze, no kad smo zamijetili da stalno nešto “žicaju”, morali smo to ukinuti – govori Šarić.
Najmanji i najvredniji stanari su pčele medarice, kojih ima oko 3000 u košnici s dva okvira. Svakog proljeća dolaze s farme jednog pčelara, a u ZOO-u obitavaju do jeseni. Hrane se cvjetnim peludom i nektarom, a među njima se razlikuju matica, radilice i trutovi. Radilice imaju svega 15 milimetara i žive najdulje šest tjedana, a matica, koja je najveća, svakodnevno liježe do 2000 jajašaca.
Slina s 50 sojeva bakterija
Zoološki se vrt ponosi i s nekoliko najvećih i najdužih vrsta gmazova na svijetu, među kojima je i najveći gušter na planetu, komodski varan. Mužjak koji ondje živi može narasti i više od tri metra, na svijet je došao u Barceloni 2012. i u Zagreb je stigao kao četverogodišnjak, a u međuvremenu je boravio i u ZOO-u Pierrelatte u Francuskoj. Odrasli varani ni u prirodi nisu u opasnosti jer su u samom vrhu hranidbenog lanca, a njihov i blagi ugriz, zbog sline u kojoj je pronađeno više od 50 sojeva bakterija, može biti smrtonosan za čovjeka. Burmanski piton najduža je zmija u Zoološkom vrtu, a petmetarskog 11-godišnjaka možete vidjeti u njegovu velikom terariju u Tropskoj kući. Okoćen je u praškom ZOO-u, odakle je i stigao 2017., a hrani se samo jednom mjesečno, i to velikim glodavcima kao što su kunići i oveći štakori.
Stanuju ondje i dvije najposebnije vrste životinja, dinarski voluhar i čovječja ribica, a zagrebački je ZOO jedini na svijetu koji ih ima. Čovječje ribice počeli su nabavljati 2014., danas ih je šest, a čuvaju se isključivo u mraku i na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. One su jedini pravi podzemni kralježnjaci, hrane se beskralježnjacima dva puta mjesečno, a poznate su i kao vodozemci s najduljim životnim vijekom jer mogu dočekati i stotu. Dinarski voluhari pak počeli su stizati 2010., izgledom podsjećaju na miša, a spadaju u vrlo ranjive vrste kojima prijeti izumiranje. Danas ih u ZOO-u ima 29, a hrane se livadnim zeljastim biljkama, smjesom za zamorčiće, mješavinom sjemenki za papige i grančicama s lišćem. Vrlo su brzi i okretni, što im dobro dođe dok se kombinacijom skokova i penjanja kreću po kamenjaru u kojemu u prirodi i obitavaju.
Nitko nije brži od nojeva, a pčele medarice, kojih je u košnici oko 3000, ali samo od proljeća do jeseni, na glasu su kao najvrednije
Šest čovječjih ribica trenutačno obitava u ZOO-u, u mraku i na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva, a mogu doživjeti stotu