Za tri tvornice cijena plina s 10 milijuna kuna godišnje narasla na 70 milijuna kuna
Saponije i predsjednica nedavno osnovane Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT).
– Naše tvornice ne mogu proizvoditi bez plina, i mi nismo jedini. Gotovo cjelokupna prerađivačka industrija, a svakako članice UPIDuT-a s kojima smo razgovarali ovih dana, suočavaju se s istim scenarijem. Većina prerađivača, naime, ima plin ugovoren do 1. listopada ove godine i nakon toga se pred nama doslovce otvara ponor – zvuči obeshrabrena poruka Dajane Mrčele, koja potvrđuje i informacije iz redova poduzetnika kako eksponencijalno rastu i troškovi električne energije. Cijena je, kaže, već sada tri puta veća, a osim toga, gospodarstvo, kao i građani, plaćaju i veći trošak goriva.
Takav skok cijena, upozorava Dajana Mrčela, ugrožava sve proizvođače i prerađivače te trebamo pomoć i intervenciju države, odnosno zaštitu kroz razumnu cijenu energenata i za gospodarstvo, uključujući ovaj put svakako i velike gospodarske subjekte, koji ove poremećaje više ne mogu apsorbirati sami bez ozbiljnih posljedica po stabilnost poslovanja. U prošlom paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energije koji je Vlada donijela u ožujku, naime, jedina mjera koja se odnosila na gospodarstva bili su vaučeri za plin, ali su njima bili obuhvaćeni samo mali i srednji poduzetnici, ne i veliki proizvođači, koji u pravilu ulaze među veće potrošače.
– Ogromno povećanje troška energenata mi nikako ne možemo prenijeti na cijene gotovih proizvoda jer bi povećanja cijena bilo dvoznamenkasta, a to bi i generiralo dodatnu inflaciju i pritisak na sve potrošače naših proizvoda i učinilo nas potpuno nekonkurentnima na
Eksponencijalno rastu i troškovi električne energije za gospodarstvo. Cijena im je već sada tri puta veća
domaćem i stranim tržištima jer naša globalna konkurencija takvih povećanja cijena zasad nema – ističe Dajana Mrčela, poručujući da su kao predstavnici industrije spremni sjesti s Vladom i resornim tijelima, prikazati projekcije i ponuditi iskustvo i ekspertizu kako bi zajednički našli rješenje o kojem de facto ovisi opstanak hrvatske prerađivačke industrije.
Najave kako će Rusija nastaviti puštati određene količine plina u Europi se uzima s nevjericom, pa se uredbom Komisije predlaže da se kao dobrovoljni cilj postavi najmanje 15-postotno smanjenje upotrebe plina u odnosu na prosječnu potrošnju unatrag pet godina. Usvoji li se predstavljeni plan kodnog imena “štedi plin za sigurnu zimu”, do rujna članice EU trebaju u svojim nacionalnim planovima za hitne slučajeve opisati kako planiraju postići dobrovoljne rezove. Prijedlog Komisije razmatrat će se na sastanku Vijeća za energiju 26. srpnja. Inače, u objavi Komisije o ovom planu aktivnosti prioritet se daje zaštiti kućanstava, no ostavlja se prostor i za privremeni krizni okvir državne pomoći za industriju i njihov poticaj štednji plina. Na tom tragu već stižu i najave prvih prijedloga s kojima će prema Vladi ići hrvatski poslodavci. Iz HUP-a se, zasad neslužbeno, čuje da spremaju paket svojih prijedloga koje smatraju realnim da im u ovoj situaciji može olakšati ogroman financijski udar u poslovanju. Među ostalim, u njihovim prijedlozima naći će se ograničavanje cijena za struju koju se obračunava poduzetnicima, smanjenje trošarina i mrežarina, kao i naknada za obnovljive izvore, a jedna od mjera na njihovu popisu bit će i smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos troška poskupljenja
• struje.