S prešutnog u dopušteni minus može 1,8 milijuna potrošača
Mjere u Istri, a poteškoće mogu imati i manje sredine u unutrašnjosti koje se opskrbljuju iz manjih izvora
Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu jučer su u Banskim dvorima potpisali ministar financija Marko Primorac, guverner HNB-a Boris Vujčić i predstavnici 13 banaka. Memorandumom se omogućuje prelazak s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja za gotovo milijun i osamsto tisuća potrošača kojima je odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje. Predviđeno je da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos. Primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od
1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje. Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja. U slučaju izmjene ili ukidanja prešutnog minusa banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one za dopuštena prekoračenja. Za nova prekoračenja postojat će obveza da se potrošaču prvo nudi na korištenje iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja dok će se banke obvezati da potrošaču koji koristi dopušteno prekoračenje i prešutno prihvaćeno prekoračenje provode otplatu tih prekoračenja, tako da se prvo otplaćuje iznos iskorištenog prešutnog minusa. Iznos prešutnog minusa koji će se odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača. Ministar financija Marko Primorac prešutna je prekoračenja definirao kao slabije reguliran i skuplji proizvod. Istaknuo je da se prešutna prekoračenja neće ukidati ako to potrošač nije sam zatražio, niti će se
• smanjivati. (h)
Situacija s nestašicom vode nije alarmantna, ali zahtijeva racionalno trošenje vode posvuda, mjere su proglašene u Istarskoj županiji, a poteškoće mogu imati i male sredine u unutrašnjosti Hrvatske, kažu u Hrvatskim vodama.
– Moguće poteškoće u opskrbi vodom ako ova suša potraje, a nadamo se da će ipak relativno brzo pasti kiša, mogu imati male sredine u unutrašnjosti Hrvatske koje se opskrbljuju vodom iz manjih lokalnih izvora, s manjim utjecajnim slivnim površinama – izjavio je za Hinu voditelj Sektora razvitka u Hrvatskim vodama Danko Biondić.U krškom području zbog suše je manji akumulativni kapacitet u podzemnim kavernama i pukotinama, a u peripanonskom ili panonskom području u tlu i u aluvijalnim naslagama. Biondić kaže kako nema nikakvih opasnosti od nestašice vode u Zagrebu koji se opskrbljuje podzemnom vodom iz zagrebačkog vodonosnika koji se prihranjuje vodom iz rijeke Save. Nikakvi problemi se ne očekuju ni u velikim gradovima na Jadranu, kao što su Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, jer se oni opskrbljuju vodom iz velikih vodoopskrbnih izvora.
Trenutačno su proglašene mjere štednje vode u Istarskoj županiji, no Biondić kaže kako neće biti proHodočašće blema u nesmetanom odvijanju turističke sezone jer proglašene mjere nisu oštre. Istra je, objašnjava, jedno od najranjivijih područja u Hrvatskoj jer su prirodni slivovi istarskih izvorišta za vodoopskrbu relativno mali i nemaju dovoljan akumulativni kapacitet kojim bi se viškovi vode iz visokovodnih razdoblja u prethodnim mjesecima akumulirali u podzemlju i sada postupno istjecali. U Istri nema izvorišta s velikim utjecajnim slivnim površinama, ali istarski vodoopskrbni sustav zato ima ključni objekt – akumulaciju Butonigu iz koje se opskrbljuje vodom cijela zapadna obala Istre južno od Limskoga kanala, dakle područje Rovinja, Pule, a po potrebi može i sjeverno – kaže Biondić.
Mjere koje se u Istri provode smanjile su potrošnju vode za 13 do 14 posto, u akumulaciji Butoniga trenutačno je akumulirano dva milijuna metara kubičnih vode te se ne očekuje alarmantna situacija.
Posljednja intenzivna suša u Hrvatskoj, kaže Biondić, bila je 2012. godine. Zbog suše se smanjuje izdašnost izvora baš u turističkim mjesecima kada je povećana potrošnja vode, pa Hrvatske vode i javni isporučitelji vodnih usluga širom države poduzimaju brojne mjere za što efikasnije upravljanje vodama, ističe Biondić.
Hrvatske vode: Nestašica vode nije alarmantna, ali treba je štedjeti
Čak 40.424 hrvatskih građana lani se odselilo u inozemstvo prema podacima Državnog zavoda za statistiku o migraciji stanovništva, dok se istodobno lani u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 35.912 građana. To je gotovo 2500 tisuće više doseljenih nego 2020., ali manje nego 2019. kada smo imali 37.726 doseljenih iz inozemstva.
Iz Azije 4288 doseljenika
Kad je riječ o doseljavanju u Hrvatskoj u 2021., iz inozemstva se doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo se 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca. I dalje se nastavlja trend da se iz Hrvatske više iseljavaju hrvatski državljani, a doseljavaju pretežno stranci. Kao i prethodnih godina, u ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su se u Hrvatsku doselili kao radna snaga, odnosno kojima su izdane dozvole za boravak i rad.
I dalje imamo iz inozemstva najviše doseljenih državljana BiH, i to 6269 stranaca iz te zemlje, te 1786 hrvatskih državljana, zatim iz Srbije se doselilo 3166 srpskih državljana i 577 hrvatskih, s Kosova 1779 stranaca, iz Azije se doselilo 4288 stranaca, iz cijele EU 4503 stranih državljana. Među doseljenicima u Hrvatsku prevladavali su muškarci (72,7%), kao i među odseljenima iz Hrvatske (63,5%). Najveći broj doseljenika u Hrvatsku došao je u Zagreb (23,4%), te njih 10% u Splitsko-dalmatinsku županiju. Istodobno, Zagreb je imao i najviše odseljenih u inozemstvo (18,3%). Od ukupnog broja odseljenih iz Hrvatske njih trećina odselila se u Njemačku. Tako je u tu zemlju iz Hrvatske otišlo 12.906 hrvatskih državljana i 171 stranac. Na drugom mjestu kao odredište hrvatskih iseljenika je Austrija u koju je otišlo 3364 hrvatskih državljana. Od ostalih europskih zemalja u BiH je otišlo 1978 hrvatskih državljana.
Najviše odlaze iz Slavonije
Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u najproduktivnijoj dobi od 20 do 39 godina (45,9%). Inače, Hrvatska je lani imala najveći broj iseljenih od 2017. kada su službeno zabilježena rekordna 47.352 iseljenika. Kada je započela pandemija u 2020., imali smo manje iseljenih, njih 34.046, no lani je broj građana koji su spakirali kofere i otišli u inozemstvo opet najveći u protekle četiri godine, ali i od ulaska Hrvatske u EU izuzev 2017. koja je bila rekordna po iseljavanju. Kada se gleda i vanjska i unutarnja migracija, najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2021. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imala je Zagrebačka županija (1746 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Brodsko-posavska županija (-1268 osoba), Vukovarsko-srijemska županija (-1261 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1222 osobe).