Hoće li i Hrvatska Srbiji uvjetovati pristup EU po bugarskom modelu?
Bugarska uvjetovala pregovore EU sa Sj. Makedonijom temama od cara Samuila do isprike žrtvama jugoslavenskog režima
Među bilateralnim pitanjima koje je Bugarska postavila - i ishodila - kao uvjet za uklanjanje svog veta na početak pristupnih pregovora Europske unije sa Sjevernom Makedonijom nalaze se razne teme koje pokrivaju čitavo tisućljeće, od cara Samuila (954.-1014.) do isprike žrtvama represije jugoslavenskog režima od 1945. do 1990. godine.
Francuski kompromis
Sjeverna Makedonija otvorila je ovoga tjedna pregovore s EU, ali kompromis za deblokadu, uzrokovanu vetom Bugarske, neki europski mediji i analitičari nazivaju opasnim presedanom koji u pregovarački okvir Europske unije s nekom kandidatkinjom za proširenje unosi bilateralna pitanja koja nemaju veze s europskim standardima, a tiču se jezika, povijesti i samog identiteta nacije čija država nastoji ući u EU. Ugledni europski dnevni listovi Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i Financial Times idu korak dalje u kritiziranju kompromisa, sastavljenog za vrijeme predsjedanja Francuske Vijećem EU i prihvaćenog u parlamentima u Sofiji i Skopju, pa nagađaju da bi i Hrvatska mogla biti ohrabrena da pod prijetnjom veta slične uvjete postavlja Srbiji. U istom stilu Hrvatsku je, kao praktički dežurnog osumnjičenog kojeg zovu na razgovor kad netko drugi učini nešto krivo, prije mjesec dana na summitu EU i zapadnog Balkana spomenuo i albanski premijer Edi Rama, aludirajući na to da bi Hrvatska mogla blokirati Srbiju.
– Ona će biti naša Bugarska – odgovorio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić albanskom premijeru Rami na zajedničkoj press konferenciji 23. lipnja u Bruxellesu, na kojoj su se zajedno šalili i žalili na Europsku uniju.
Njemački list FAZ, u tekstu pod naslovom “Balkanski festival blokada”, argument za tezu da Hrvatska navodno jedva čeka da kopira bugarski primjer nalazi u dokumentu HAZU-a o tome kako bi trebalo štititi hrvatske nacionalne interese u pregovorima Srbije, Crne Gore i BiH s EU. Londonski Financial Times, pak, objavljuje komentar svog urednika za Europu koji u negativnom kontekstu iznosi ovakvu mogućnost: “Što ako jednog dana Hrvatska slijedi primjer Bugarske i traži od Srbije da prihvati hrvatsko čitanje povijesti Jugoslavije”?
Primjer u kojem je Hrvatska bila najbliže tome da u prijelazne pregovaračka mjerila EU za Srbiju ugradi
Njemački list FAZ argument za tezu da Hrvatska navodno jedva čeka da kopira bugarski primjer nalazi u dokumentu HAZU-a
specifične uvjete pod prijetnjom blokade napretka u srbijanskim pregovorima dogodio se za vrijeme vlade premijera Tihomira Oreškovića, Tomislava Karamarka i koalicije HDZ-a i Mosta, kada je ministar vanjskih poslova bio Miro Kovač. Ali implementacija onoga što Kovač tvrdi da je tada postigao nikad nije nastavljena nakon pada te vlade.
– Hrvatska ima životni interes da joj neposredno jugoistočno susjedstvo, a unutar kojega Bosna i Hercegovina zauzima istaknuto mjesto, bude stabilno i sigurno – kaže danas Miro Kovač i nastavlja: – Iz toga životnog interesa slijedi da Hrvatska načelno treba podržavati pridruživanje država tzv. zapadnog Balkana Europskoj uniji. Međutim, to pridruživanje ostvarivo je jedino ako te države predstavljaju funkcionalne demokracije utemeljene na načelu vladavine prava. Na tom planu Hrvatska i ostale članice, a pogotovo Europska komisija koja u njihovo ime vodi pregovore, moraju biti budne, kritične i striktne. U “obitelj” se zasigurno neće primiti nijedna država koja nije funkcionalna demokracija, koja ne provodi vladavinu prava i koja ne vodi vanjsku politiku u duhu dobrosusjedstva – zaključuje Kovač, koji smatra da je francuski kompromis u slučaju bugarsko-sjevernomakedonskog spora zapravo konstruktivno rješenje, nikakav presedan.
Bugarska je svoj veto na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom uklonila nakon što je francuskim kompromisom dobila mogućnost da o njenim godišnjim ocjenama implementacije bilateralnog ugovora o prijateljstvu ovisi napredak Skopja u pregovorima.
Što su isposlovali Bugari
Bugari su, primjerice, isposlovali da Vlada Sjeverne Makedonije mora u roku od godinu dana stvoriti zakonski okvir za potpuno otvaranje arhiva represivnog jugoslavenskog aparata koji je birao žrtve na temelju njihova etničkog porijekla i političkog određenja, pa je tako vodio represiju i protiv Bugara u Makedoniji. Vlada u Skopju mora uvesti “ogledni sat” u obrazovnom programu 7. razreda osnovne škole na temu cara Samuila, oko kojeg se makedonski i bugarski povjesničari i političari desetljećima spore tvrdeći da je bio njihov velikan, a da ga druga strana pogrešno prisvaja. Protokolom je utvrđeno da se do početka školske godine 2023./2024. promijeni sadržaj makedonskih udžbenika geografije za 7. razred, u dijelovima koji sadrže “neutemeljene etničke/teritorijalne zahtjeve”. Sjeverna Makedonija započela je pristupne pregovore s EU održavanjem prve međuvladine konferencije, no do održavanja druge, odnosno do pravog početka pregovaranja, mora izmijeniti svoj Ustav i uključiti u njega građane koji žive unutar državnih granica, a dio su drugih naroda, kao što su Bugari. Sjevernomakedonska vlada planira uz Bugare predložiti da se u Ustav dodaju i Hrvati. Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u Sobranju, koja se u ovom trenutku
• ne čini izglednom.
na najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske, Svetu Geru na Žumberku tradicionalno se održava u povodu Blagdana svetog Ilije već 30 godina, a ta se tradicija nastavlja i ove nedjelje. Misno slavlje u kapeli sv. Ilije počinje sutra u 12 sati, a predvodit će ga vlč. Mladen Mikić. Prema papinoj želji, bit će to nedjelja posvećena bakama i djedovima, koji se pozivaju da povedu svoje unuke, a nakon koje ih ispred kapelice očekuje proštenje u organizaciji vatrogasnog društva iz Radatovića. Do 1990., kada se počela obnavljati, a brojni vjernici počeli hodočastiti, na Svetoj je Geri 350 godina stajala ruševna crkva sv. Ilije. Hodočašća se održavaju dva puta godišnje, zimi posljednje nedjelje u siječnju te ljeti prve nedjelje poslije Blagdana svetog Ilije, zaštitnika Žumberka. Većina hodočasnika do Svete Gere ide planinarskom stazom koja počinje u Sošicama; treba otamo oko tri sata, ovisno o tempu hoda. Staza je duga oko osam kilometara, a planinari dolaze i iz smjera planinarskog doma Vodice i iz Slovenije. U ljetno vrijeme, kaže župnik grkokatoličke župe sv. Jurja u Stojdragi u Žumberku stavrofor Mile Vranešić, hodočašća su individualna, pa neki hodočasnici, dodaje, odluče posjetiti i Jazovku, Sopotski slap ili u Sošicama etnografsku zbirku.
•
(ib, pb)
Inflacija je pretjerano visoka. Rat koji Rusija vodi u Ukrajini pridonosi povećanju troškova energije i poljoprivrednih proizvoda. Cijene rastu i zbog manjkova materijala, opreme i radnika prouzročenih pandemijom. To pogađa i građane i poduzeća u cijelom europodručju, osobito one s malim prihodima.
Velik dio inflacije potiču čimbenici na koje središnje banke ne mogu utjecati. No možemo spriječiti da inflacija postane trajna. To bi se moglo dogoditi kada bi se u gospodarstvu proširio rast cijena, zbog čega bi ljudi počeli očekivati višu inflaciju u budućnosti. Tada bi mogla nastati spirala rasta plaća i cijena kakva je u prošlosti dovodila do neobuzdana rasta inflacije.
Stoga smo u četvrtak u Upravnom vijeću Europske središnje banke odlučili povećati ključne kamatne stope za europodručje za 0,5 postotnih bodova te time okončati osmogodišnje razdoblje negativnih stopa. Složni smo u odlučnom vraćanju inflacije na ciljnu razinu od 2% u srednjoročnom razdoblju.
To je prvo povećanje stopa u posljednjih 11 godina, no zapravo je samo najnoviji korak u ukidanju posebnih mjera koje smo morali donositi kao odgovor na niz kriznih situacija. S ukidanjem posebnih mjera započeli smo prošlog prosinca, kada smo najavili prekid programa kupnje obveznica zbog pandemije, kojim smo pomogli europodručju da se lakše nosi s posljedicama za gospodarstvo proizašlima iz krize izazvane bolešću COVID-19. Prošli mjesec obustavili smo kupnje u programu kupnje obveznica koji je počeo 2015., kada je europodručju prijetio rizik deflacije, koja može biti jednako štetna kao visoka inflacija.
1. Inflacija će se vratiti na ciljnu razinu od 2%
Koracima koje poduzimamo, šaljemo jasnu poruku poduzećima, radnicima i ulagačima: inflacija će se vratiti na ciljnu razinu od 2% u srednjoročnom razdoblju. Njima već utječemo na kamatne stope u cijelom europodručju, a one će utjecati na gospodarstvo na način koji će pridonijeti obnovi cjenovne stabilnosti.
Nastavit ćemo povećavati kamatne stope onoliko dugo koliko to bude potrebno za vraćanje inflacije na našu ciljnu razinu. Istodobno smo svjesni velike neizvjesnosti s kojom se Europa suočava, u prvom redu zbog rata i cijena energije. Kako se gospodarstvo bude razvijalo i kako bude odgovaralo na brojne unutarnje i vanjske izazove, Upravno vijeće preispitivat će situaciju i, na osnovi novih podataka, odlučivati o pravoj dinamici sljedećih koraka.
2. Potrebna je nesmetana transmisija monetarne politike u cijelom europodručju
Provodimo monetarnu politiku u monetarnoj uniji 19 država, kojima će se uskoro pridružiti i 20. država: Hrvatska. U skladu s tim, naša se politika prenosi na kućanstva i poduzeća na 19 različitih financijskih tržišta. Kako bismo uspješno odgovorili na visoku inflaciju u cijelom europodručju, moramo se pobrinuti za njezinu nesmetanu transmisiju u svim državama europodručja. Zato smo oblikovali nov instrument: instrument zaštite transmisije (engl. Transmission Protection Instrument, TPI). Njime štitimo jedinstvenost svoje monetarne politike, čime pridonosimo stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju.
Euro ujedinjuje 340 milijuna građana. Od uvođenja je stabilna valuta i to se neće promijeniti. Obvezali smo se održati njegovu stabilnost. To je naša zadaća i mi ćemo je ispuniti.
Sutra hodočašće na Svetu Geru
Euro ujedinjuje 340 milijuna građana. Od uvođenja je stabilna valuta i to se neće promijeniti