Scholz vraća rad od doma radi ušteda, Orbán od Putina traži još više plina
Rat tužbama: Pevex po sudovima povlače bivši vlasnik, ali i nekadašnji čelnik uprave iza kojeg stoje i mali dioničari
Potpisivanjem sporazuma o izvozu žita, iz Istanbula šaljemo svijetu dobre vijesti, rekao je jučer turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan na ceremoniji potpisivanja sporazuma o deblokadu žitarica iz ukrajinskih luka. Pod vodstvom UN-a formirat će se koordinacijski centar za obavljanje zajedničkih inspekcija na ulazu i izlazu iz luka te za osiguranje rute. Između ostalog, Erdogan je kazao kako je kao zemlja posrednica, Turska koordinirala s Moskvom i Kijevom kako bi otvorili koridori od ukrajinskih luka da bi se nastavile globalne isporuke žitarica koje su u zastoju zbog rusko-ukrajinskog rata.
Infrastruktura nije uništena
Ukrajina i Rusija jučer su potpisali sporazum o izvozu žitarica u palači Dolmabahce u Istanbulu, gdje su na ceremoniji potpisivanja osim predstavnika ukrajinske i ruske strane bili nazočni i turski predsjednik Erdoğan i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. Taj će sporazum zasigurno spasiti milijune ljudi na Bliskom istoku i Africi koji su se zbog rata u Ukrajini i blokade izvoza žitarica našli na rubu gladi jer su cijene hrane zbog nestašice odletjele u nebo, pa je dogovor o deblokadi ukrajinskih luka za njih spas. Oko 20 milijuna tona žitarica zapelo je u ukrajinskim lukama.
Sporazum bi trebao omogućiti ponovno korištenje crnomorskih luka zahvaljujući uspostavi sigurnih ruta i primirja na područjima provoza. Predviđen je pregled trgovačkih brodova koji će biti povjeren Turskoj, kako bi se osiguralo da brodovi koji idu po žitarice ne bi dovozili oružje i druga sredstva koja bi se mogla iskoristiti u ratu. Planirana je i uspostava koordinacijskog središta u Istanbulu u kojemu bi sudjelovali UN-ovi i pomorski stručnjaci.
Ukrajinske crnomorske luke, donedavno glavne točke za izvoz poljoprivrednih proizvoda, blokirane su otkako je Rusija 24.veljače pokrenula invaziju na Ukrajinu. I Rusija i Ukrajina veliki su izvoznici žita na globalna tržišta. Između ostalog, Rusija je i veliki proizvođač umjetnog gnojiva, a Ukrajina ulja. Potpisivanje sporazuma između Ukrajine i Rusije trebalo bi brzo utjecati na smanjenje cijena koje naglo rastu zadnjih mjeseci. Prehrambena kriza kao posljedica toga prijeti glađu u nizu zemalja, napose u Africi južno od Sahare, ali i Libanonu i Egiptu kao i Siriji, Jordanu, Iraku... Cijene susncokretovog ulja u zapadnoj Europi skočile su do pet puta.
Ukrajina je potpisala dugo očekivani sporazum o deblokadi izvoza žitarica s Ujedinjenim narodima i Turskom, a ne s Rusijom, objavio je službeni Kijev čije je izaslanstvo predvodio ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov, a za Moskvu ga je potpisao ministar obrane Sergej Šojgu.
”Ukrajina ne potpisuje nikakav dokument s Rusijom. Potpisujemo sporazum s Turskom i UN-om i sve obveze preuzimamo prema njima. Rusija potpisuje zrcalni sporazum s Turskom i UN-om”, napisao je na Twitteru savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov poručio je da su “špekulacije zapadnjačke i ukrajinske propagande da Rusija navodno izvozi glad apsolutno neutemeljene”. Između ostalog, Lavrov je naglasio da su problemi počeli za vrijeme pandemije koronavirusa, kad je Zapad koristio svoj novac da preusmjerava robne i prehrambene lance, “pogoršavajući zbog toga situaciju u zemljama u razvoju koje ovise o uvozima hrane”.
- Rusija će nastaviti savjesno ispunjavati svoje obaveze prema međunarodnim ugovorima u pogledu izvoza hrane, gnojiva, izvora energije i druge robe životno važne za Afriku - tvrdi Lavrov.
”Ukrajina bi uskoro mogla ponovno pokrenuti izvoz”, rekao je zamjenik ukrajinskog ministra poljoprivrede Taras Vysotsky. ističući kako “većina infrastrukture u lukama u širem području Odese, a ima ih tri, nije uništena.
Ruska strana tvrdi da će ovim sporazumom Europa popustiti i ublažiti sankcije najvećim ruskim bankama. Naime, početkom sljedećeg tjedna EU se sprema najaviti ublažavanje sankcija nametnutih nizu ruskih institucija povezanih s prehrambenom industrijom, kao i ukidanje zabrane ruskih prehrambenih proizvoda, posebice pšenice, što su i bili uvjeti ruskog predsjednika Putina koje je postavio za vrijeme summita u Teheranu turskom predsjedniku Erdoğanu, koji igra ulogu posrednika između dviju zaraćenih strana.
Rusija je od početka pregovora s EU, uz posredovanje Turske, znala da ima jaku kartu i da od nje ne želi odustati. Putin je znao da je ukrajinska pšenica izuzetno važna za svijet i ne može dozvoliti njezin izvoz bez velikog dobitka za rusku stranu. Zbog toga je ruska vojska nastojala blokirati ili preuzeti kontrolu nad strateškim lukama u Ukrajini. Držeći jak adut u rukama Rusija je omekšala stav EU-a koja im je nametnula oštre sankcije koje sada moraju ublažiti jer nemaju drugi izlaz. Dodatni pritisak na EU čine i oštre kritike koje čelnici afričkih zemalja upućuju Uniji, optužujući da su njihove sankcije na rusku pšenicu izazvale najveću krizu u siromašnim zemljama, zbog čega je čak i predsjednik Šri Lanke, Gotayabe Rajapakse, koji je pobjegao nakon masovnih prosvjeda uslijed bankrota zemlje, optužio EU da su oni odgovorni za bankrot njegove zemlje i što je stanovništvo dovela do ruba gladi jer je njegova zemlja ekonomski propala zbog sankcija koje je EU nametnula Rusiji.
Povjerenik Europske unije za vanjske poslove Josep Borrell priznao je da “nova odluka ne znači popuštanje Rusiji već se radi o odluci kojom se žele spasiti životi desetaka tisuća ljudi čiji su životi ugroženi krizom žitarica”.
Trgovina hranom bez sankcija
Prema nacrtu europske odluke, koju su odobrili veleposlanici EU-a, koja čeka svoje službeno usvajanje u ponedjeljak, doći će do promjena u europskoj mreži sankcija, tako da se udalje od institucija vezanih uz hranu, čak i ako su te institucije usko povezane s ruskim predsjednikom Putinom.
Međutim, među institucijama koje imaju koristi od oslobađanja imovine za nastavak rada, s obzirom na to da su njihove aktivnosti vezane uz poljoprivredu, prehrambenu industriju i sektor gnojiva, nalaze se “Banka Rusije”, “Sofcom banka”, “Novicom banka” i “VTB Bank”, koja je druga najveća bankarska institucija u Rusiji. U nacrtu rezolucije stoji da se Europska unija “obvezuje izbjegavati sve mjere koje bi ugrozile sigurnost hrane u svijetu”, dodajući da europske sankcije Rusiji nikada nisu usmjerene na “trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima između Rusije i zemalja trećeg svijeta i ne ciljaju na ruski izvoz pšenice ili gnojiva”. Europska unija odbacuje sve ruske optužbe da su oni odgovorni za narušavanje poljoprivredne trgovine između Rusije i siromašnih zemalja, ističući da nije uvela nikakve sankcije institucijama koje se bave proizvodnjom pšenice i gnojiva, no ono što se tijekom proteklih mjeseci pokazalo jest da su proizvodnja gnojiva i poljoprivredni materijali usko povezani s glavnim financijskim institucijama u zemlji, koje su bile
• zamrznute.
Ruska strana tvrdi da će ovim sporazumom Europska unija popustiti i ublažiti sankcije najvećim ruskim bankama
Njemačka ima plan u pet točaka za štednju plina, a Mađarska je zamolila Rusiju da joj za jesen i zimu isporuči dodatne količine plina.
Plin će još dugo biti središnjom točkom interesa svih vlada Europske unije. Rusija drži karte u svojim rukama držeći Stari kontinent u neizvjesnosti oko isporuka dovoljnih količina kojima bi zemlje bloka prebrodile zimu bez šokova. Prostor je za EU vrlo malen, uz pronalazak alternativnih dobavljača i pravaca potrebne su i druge mjere.
Hladni hodnici i hale
Objavljena je već preporuka zemljama EU o smanjenju potrošnje plina za 15 posto, a Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva iz redova Zelenih ima i dodatan plan u pet točaka. Jedna je mjera donesena već prije, vrlo je nepopularna, čak se i kosi s politikom njegove stranke, a to je ponovo korištenje ugljena i nafte za dobivanje energije. Jedna je dobra stvar što se novim mjerama ipak ništa ne nameće građanima kada se o grijanju radi.
– Nismo nikada namjeravali uvesti nikakvu policiju za grijanje – rekao je Habeck. Ali, novih će regulacija sigurno biti. Kao jednu od ključnih mjera Habeck predlaže – rad od kuće. Mnogima se pri tome neće puno promijeniti jer se od kuće radilo i u pandemiji. Habeck smatra kako bi se dosta uštedjelo ako bi 26 milijuna Nijemaca svoj uredski posao radili od kuće.
– Moramo razmišljati o tome kako ćemo radom od kuće uštedjeti energiju – rekao je. Može se vjerovati da će mnoge tvrtke pronaći u ovoj mjeri načine za uštedu. Druga je mjera slična, odnosi se na javne zgrade i prostore gdje se potrošnja energije za grijanje doista i može regulirati.
– Javni prostori kroz koje se samo prolazi ne bi trebali biti stalno grijani – nalaže njemački ministar gospodarstva. Hodnici, velike hale, ulazni prostori ostaju hladni osim ako sigurnosne mjere ne traže drugačije. Već i postoji regulativa grijanja u javnim uredima u sklopu pravilnika o zaštiti na radu. Treća je mjera češća kontrola potrošnje plina s jasnom logikom preciznije procjene buduće potrošnje. Preporuka je i kvalitetnije održavanje sustava za grijanje, pogotovo centralnih gdje se kao slaba točka navode pumpe koji troše puno energije a često se kvare. Preporučuje se i ugradnja hidrauličkih sustava za bolju regulaciju potrošnje vode za
Ne namjeravamo uvesti policiju za grijanje, ali regulacija će sigurno biti, kaže njemački ministar gospodarstva Hebeck grijanje. Četvrtom mjerom ukinula bi se obaveza stanara da u zgradi održavaju minimalnu temperaturu svojih prostora. Sada bi mogli još više smanjiti svoje grijanje, što će smanjiti ukupnu toplinu u zgradi, ali će donijeti i neke uštede onima manje zimogroznima. I to bi se odnosilo na sljedeće dvije zime. Sada je obaveza poštivanje minimalne temperature ugrađena u ugovore o najmu, podstanarstvo je u Njemačkoj sasvim uobičajeno, a sada se ta stavka više ne bi trebala poštivati.
Jedan stupanj za 6% energije
– Grijanje više ne treba stalno raditi – rekao je Habeck. Stručnjaci su mu proračunali kako svaki stupanj manje kod grijanja znači uštedu šest posto energije. Ali, isto tako savjetuju da se grijanje ne gasi u potpunosti jer bi se mogla pojaviti vlaga kao zdravstveni rizik. Peta će mjera imućnije Nijemce dosta ozbiljno pogoditi, a to je – nema više grijanja privatnih bazena po zimi. Samo Habeck nije još objasnio kako će kontrolirati poštivanje ove mjere.
– Ne mislim da će policija dolaziti kod vlasnika bazena i provjeravati je li voda topla. To ne bi bila zemlja u kojoj bih volio živjeti, gdje se građane uznemirava i kontrolira – rekao je Habeck predstavljajući mjere.
S druge pak strane Mađarska ne namjerava ići u strogu štednju plina po preporuci Europske unije. Mađarska iz Rusije uvozi 65 posto nafte i 80 posto plina.
Mađarski šef diplomacije Péter Szijjártó došao je u Moskvu i od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova zatražio je dodatnih 700 milijuna prostornih metara prirodnog plina. Lavrov je objeručke prihvatio mađarsku molbu, a to će dodatno zakomplicirati odnose između Budimpešte i Bruxellesa, koji je od članica EU zatražio štednju i solidarnu raspodjelu plina.
– Jako cijenim naše odnose. Naši današnji razgovori potvrdili su njihovu dugotrajnost i stratešku prirodu. I mi ćemo ih razvijati na svaki
• mogući način – rekao je Lavrov.
Nakon financijskog sloma, pa i zatvora, Zdravko Pevec sa suprugom Višnjom pokrenuo je novi posao – otvorio je u Vrbovcu novu trgovinu Pevec oprema. Na njoj je prepoznatljiv logo bijelog pijevca na zelenoj podlozi. No, sa svojim bivšim trgovačkim lancem, u kojem je, kako je presuđeno, počinio niz pronevjera, još uvijek nije raskrstio pa današnjem Pevexu “svako malo” pošalje novu tužbu. Zbog jedne je sam sebi navalio na vrat novu optužnicu zbog krivotvorenja dokumenata pa će početkom jeseni ponovno sjesti na optuženičku klupu.
Kosturi iz ormara
Nekadašnji tajkun pokušava, naime, ishoditi više od 78 milijuna kuna od Pevexa, i to za autorska prava za slogan “Kupujmo s osmijehom”, logo stiliziranog pijevca i osobno ime. Iziritirani i tužbama i njegovim javnim istupima, u kojima tvrdi da mu je tvrtka oteta te da je ostao bez svega, u krugovima bliskim današnjem Pevexu odlučili su pokazati, kako kažu, drukčiju sliku.
– Paralelno, jedan dio Pevexa trudi se razvijati radna mjesta i poslovanje, a drugi se neprestano bavi kosturima iz ormara – započinje naš izvor. Pevec je još 2014. podigao tužbu pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv tvrtke Pevec, kako se tada još zvala, a u kojoj traži da sud zabrani upotrebu slogana, stiliziranog pijevca i vizualnog identiteta utemeljenog na osobnom imenu koje društvo koristi kao nositelj registriranih žigova pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Usto, zatražio je i 78 milijuna kuna naknade i kamata, navodeći da je upravo on autor tih djela.
– Ključna je činjenica da je Zdravko Pevec 2004., dok je bio jedini udjeličar, registrirao žig, ali ne kao Zdravko Pevec, nego kao pravna osoba, tadašnji Pevec d.o.o. Izgubio