Gdje bi, kada i pošto građani došli kada bi auto zamijenili vlakom, autobusom...

Smjesečnom kartom od devet eura za sav javni prijevoz Njemačka je napravila neviđeni uspjeh u smanjenju automobilskog prometa, a onda i potrošnje goriva. Slične klimatske karte (ali s cijenom od oko tisuću eura godišnje) Austrija je počela promovirati i prije problema s plinom. Španjolska je ovo ljeto prepolovila cijenu javnog prijevoza, Mađarska se priprema kopirati njemački model... Hrvatska je Vlada, kao poslušni školarac, također predstavila domaćoj javnosti plan ušteda u kojemu se, među ostalim, preporučuje štednja energenata i korištenje javnog prijevoza. Gdje bi i za koliko vremena hrvatski građani došli kad bi država ponudila da se mjesec dana voze domaćim željeznicama za 50 ili 75 kuna? Uglavnom ne dalje od Dubrave ili Sesveta u okolici Zagreba. Naša je željeznička mreža zastarjela i spora, njemački Flix Bus zagospodario je autobusnim prijevozom (ali ne više po simboličnim nego po paprenim cijenama), a ni gradski prijevoznici nisu u stanju ponuditi kvalitetnu alternativu korisnicima privatnih automobila. Mogao je ministar energetike Davor Filipović na svojoj prezentaciji mjera štednje, koje mu je servirala šefica EU Ursula von der Leyen, preskočiti barem taj savjet o korištenju javnog prijevoza, jer bi on imao smisla kad bi ga, uz prihvatljivu cijenu, pratile nove autobusne, tramvajske i željezničke linije. Preporuka građanima da isključuju aparate i koriste jeftinu tarifu ionako je otkrivanje tople vode. Ljudi na ovim prostorima su taj oblik štednje doveli do savršenstva. Radijatori na 21 stupanj i klima na 25 zvuče logično i racionalno u vrijeme velike skupoće i moguće nestašice, ali i to vjerojatno nije primjenjivo u našim okolnostima. U Zagrebu se od ukupno potrošene količine vode više od polovice gubi istjecanjem u samoj vodovodnoj mreži, vjerojatno tako i toplina odlazi iz cijevi i to je prostor gdje se može i treba štedjeti. Neće, srećom, inspekcije hodati po stanovima i gledati jesu li korisnici etažnog grijanja termometar stavili na 28 ili 21, no može se očekivati da će se javne institucije, pa i privatna poduzeća, ravnati po preporukama. Mogle bi to i trebale činiti gradske toplane, ali nije isto podesiti radijator na 21 stupanj u kvalitetnim zgradama, kao i u onima bez izolacije i s propuhom na sve strane u kojima će se taj 21 stupanj spustiti na 17. •

Željeznička mreža zastarjela je i spora, a ni gradski prijevoznici ne mogu ponuditi kvalitetnu alternativu automobilima