Mesićeva “građanska BiH” trpi bolne udarce
Prije ni šest mjeseci promoviran je politički recept za “bosanskohercegovačku kuhinju” pod nazivom “Apel za spas BiH”, a čiji je jedini autor ostao Stjepan Mesić, dok su još dvojica bivših članova Predsjedništva SFRJ, Bogić Bogićević i Vasil Tupurkovski, zbog zdravlja ipak odustali. Nacional je sažeo Mesićevu ideju: “Koncept konstitutivnih naroda treba napustiti, a jedino rješenje za BiH je građanska država.” Na društvenim mrežama tada su Mesića pitali što tako nije spasio Jugoslaviju, ali ovih je dana “građanska BiH” pretrpjela bolne udarce. Ne samo zato što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, osuđujući ratno huškanje, navodno lupio šakom o stol govoreći: “Daytonski sporazum je temelj za ovu zemlju i on je donio mir”; nema prvorazrednih i drugorazrednih građana, “ova zemlja se sastoji od tri naroda koja odlučuju o sebi...” Mnogi su komentirali Schmidtovo ultimativno traženje političkog dogovora praćenog opozvanom prijetnjom nakon “ratnog” skupa u Sarajevu kako bi se uvođenjem 3-postotnog cenzusa konačno mogla spriječiti izborna nakarada u liku Željka Komšića na štetu predstavljanja Hrvata u Domu naroda Federacije BiH. Mesić udarce neizravno trpi i od zagovornika građanske BiH i s političke ljevice.
Povjesničar Dragan Markovina za Klix.ba kaže: “Poznajem u Mostaru Hrvate koji su bili na lijevoj strani, a sada ih je ovo potpuno otuđilo, distanciralo od Sarajeva i građanskih stranaka.” Njegov je stav da BiH treba biti građanska, ali: “Problem je kada u tom kontekstu pravite političku platformu, protest, ideju s nacionalnim strankama. Onda to ljudima, koji su na primjer iz Širokog Brijega ili Banje Luke, zaista ne zvuči uvjerljivo...”
I sociolog Dragan Bagić za Večernji list piše da ponašanje zagovornika građanske BiH, “pogotovo prema Hrvatima, sada već ima ozbiljne elemente prisile i nalikuje na ‘prekrštavanje’ iz ‘političkih Hrvata’ u ‘građane BiH’”. Pri tomu ističe: “Iako sam i sam među onima koji bi rado vidjeli ‘građansku Bosnu i Hercegovinu’ umjesto države u kojoj se sva pitanja gledaju kroz etničke naočale, jasno je da se takvo stanje ne može nametnuti...”
Kolumnist portala Novosti Ivica Đikić piše o paradoksu s Komšićem kao “konstitutivnim Hrvatom” kojeg ne zanimaju hrvatski birači “i svoju politiku zasniva na ukidanju koncepta konstitutivnosti tri naroda” te poziva na prosvjede jer Hrvati iz županija u kojima ih je manje od 3 posto ukupnog broja Hrvata neće imati predstavnike u federalnom Domu naroda, “jer on smatra da je dobro da i ti hrvatski delegati budu izabrani glasovima Bošnjaka”. Đikić na to ističe: “I gotovo nikog među bošnjačkim političarima i intelektualcima, u medijima i među javnim ličnostima, da razobliči tu lažnu borbu za BiH, a ustvari borbu za funkciju, za nastavak destruktivnog političkog parazitiranja, za produžetak prodaje opasnih iluzija bez ijednog konkretnog pozitivnog pomaka za bilo kojeg bosanskohercegovačkog građanina, izuzev Komšićevog kruga.”Bivši predsjednik Ivo Josipović za N1 je rekao: “Mislim da ove priče o građanskoj državi nisu realne. Tamo su sve vodeće politike utemeljene na etnicitetu i vjeri. Građanska država koja je ideal Zapada bit će realna onog trenutka kad se promijeni društvo. Društvo naprosto ne živi zakonitosti građanske države”, kazao je Josipović. •
Političkom receptu pod nazivom “Apel za spas BiH”, promoviranom prije šest mjeseci, Stjepan Mesić ostao je jedini autor