Rodilje iz Merkura sele se u Dubravu, a iz Petrove u novi dio bolnice
Od listopada istodobna obnova dvaju zagrebačkih rodilišta te KBC-a Sestre milosrdnice, Rebra, Jordanovca i Dječje bolnice u Klaićevoj
Dramatični prizori evakuacije trudnica i novorođenčadi iz rodilišta u Petrovoj mnogima je prva asocijacija na jutro 22. ožujka 2020. kada je Zagreb prodrmao prvi potres. Dvije i pol godine poslije, rodilje i bebe ponovno će se seliti, i to ne samo iz rodilišta u Petrovoj već i iz KB-a Merkur kako bi se konačno počele krpati ozljede i ožiljci koje su zgrade zagrebačkih bolnica zadobile u petrinjskom i zagrebačkom potresu.
Komplikacija: novi val korone?
Osim u spomenuta dva rodilišta u istočnom dijelu Zagreba, početkom listopada počinje i obnova desetak zgrada s oko pedeset odjela u KBC-u Sestre milosrdnice, Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj, KBC-u Rebro i pripadajućoj mu Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu.
Velik je to zdravstveni i organizacijski izazov za zagrebačke bolnice, slažu se naši sugovornici, a cijelu bi stvar na jesen mogao zakomplicirati novi val pandemije. Dio sredstava za obnovu bolnica povučen je iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), no najvećim se dijelom ona financira iz europskog Fonda solidarnosti. Zbog toga obnova većine navedenih bolnica mora početi približno u isto vrijeme kako bi se ispoštovao rok za povlačenje sredstava iz Fonda koji je pomaknut na kraj lipnja 2023.
Pet od šest spomenutih bolnica odjele pod obnovom preselit će u svoje vlastite kapacitete stoga pacijenti ne bi trebali osjetiti zastoje i probleme, a ni liste čekanja ne bi trebale biti duže nego što su sada, uvjeravaju nas ravnatelji bolnica koje idu u obnovu. Samo jedna od njih, KB Merkur dio će svojih odjela morati preseliti na drugu adresu.
– S obzirom na cjelokupnu obnovu bolničkih zgrada, koja će se ostvarivati u više etapa, prisiljeni smo reorganizirati rad unutar ustanove tako da će se određene klinike iseliti u drugu ustanovu, dok će se preostali dio razmjestiti unutar bolnice ovisno o etapama rekonstrukcije. KB Merkur ne zatvara svoja vrata, već će raditi smanjenim kapacitetom uz određenu reorganizaciju – poručuju iz bolnice u Zajčevoj. Kako neslužbeno doznajemo, za vrijeme trajanja obnove koja počinje u listopadu, a mogla bi potrajati od dvije do tri godine, Klinika za ženske bolesti i porode KB-a Merkur najvjerojatnije seli u KB Dubrava, na nekadašnji odjel za zrakoplovnu medicinu koji je u pandemiji služio i kao COVID odjel.
Stara zgrada rodilišta u Petrovoj također će se morati potpuno isprazniti, a preselit će se u novije dijelove kompleksa što će također biti izazovno jer će se rodilište tako naći na prvoj liniji građevinskih radova. Krajem lipnja s obnovom se započelo u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj, otkriva njezin ravnatelj dr. Goran Roić.
– Započeli smo s radovima na zgradi Jovičić gdje se nalazi upravna zgrada te poliklinike za genetiku, dermatologiju, ginekologiju, oftalmologiju i genetiku. Zgrada je iseljena po katovima, radovi su u punom jeku, a rok je do 15. rujna – kaže Roić. Ljeti kada nema nastave smanjen je priljev pacijenata pa Klaićeva to nastoji iskoristiti, dodaje. U tijeku je i velika rekonstrukcija zgrade objedinjenog hitnog prijma, dječje kirurgije i pedijatrije no ona se ne financira sredstvima EU, dodaje.
– Kad zgrada Jovičić bude gotova, ‘napadamo’ Turininu zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro, a ondje se nalaze laboratorij, poliklinika pedijatrije i kardiologije, nefrologija, ortopedija, centar sa psihološku medicinu... Puno je sadržaja pa obnavljamo u fazama. Kada obnovimo jedan objekt, premjestimo se u drugi – objašnjava dr. Roić. Za sada nema zastoja na listama čekanja, dodaje, a nada se i da će Turinina zgrada biti gotova do 30. lipnja iduće godine. Fischerova zgrada gdje se nalazi 79 kreveta dječje kirurgije i 10 ortopedije već su obnovili vlastitim sredstvima, dodaje Roić.
– Funkcionira punim plućima, no strateški nam je projekt i konstrukcijska obnova, ali za to moramo dobiti suglasnost gradskog Zavoda za zaštitu spomenika s kojim smo još u razgovorima – najavljuje Roić. Sredinom rujna potpisuje se ugovor i za obnovi šest zgrada u KBC-u Sestre milosrdnice – kazao nam je ravnatelj dr. Davor Vagić.
– Obnavljaju se zarade oftalmologije i dermatologije, ljubičasta zgrada gdje su endokrinologija i laboratorij, zgrada interne 1 i 2, stari dio kirurgije te upravna zgrada. Dio će biti gotov do kraja 2023., a dio u 2024. – kaže dr. Vagić. Razmišlja se o preseljenju laboratorija, no ostalo će ostati unutar bolničkih kapaciteta, naglašava on.
Pacijenti na prvom mjestu
– Iskreno se nadam da obnova neće produžiti liste čekanja te da ćemo u najkraćem roku imati obnovljene odjele, kao što se nadam i da će pacijenti imati razumijevanja za eventualne poteškoće o kojima ćemo ih nastojati obavijestiti – zaključuje Vagić.
Na jesen počinje i prva faza obnove dijela kapaciteta Kliničkog bolničkog centra Zagreb, potvrdio nam je dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor. Prvi su na redu Jordanovac i Petrova, a potom i glavna zgrada KBC-a na Rebru, ističe.
– Pacijenti će svi biti zbrinuti i neće ostati bez mogućnosti da se liječe jer nećemo istodobno krenuti sa svime. Glavnu zgradu ne možemo isprazniti pa ćemo nju raditi u pet faza. U nekima će biti potrebe za stiskanjem, no sve se pomno planira – govori dr. Novak. Pred bolnicama je golem izazov, no interes pacijenata na prvom je mjestu – ističe on. •
Bolnice se obnavljaju istodobno da bi se iskoristio novac iz NPOO-a i europskog Fonda solidarnosti. Liste čekanja ne bi trebale biti duže, tvrde ravnatelji bolnica koje idu u obnovu