Vjerojatnost da će 2023. ili 2024. u EU doći do recesije popela se na 60 posto
ZAUZDAVANJE RASTA CIJENA RASTOM KAMATA MOŽE DOVESTI DO MASOVNIH BANKROTA
Na valu dobre turističke sezone i vjetra u leđa koji je došao s odlukom o pristupanju europodručju, domaća ekonomija u ovim vrućim ljetnim danima uglavnom bilježi dobre rezultate. Zaposlenost testira nove rekorde, slično kao i potrošnja, a da nije inflacije, Hrvatska bi se mogla prikazivati kao mirna oaza skrivena od olujnog mora. No daleko smo od mira jer inflacija ima dva lica, rast cijena diže prihode turističkog sektora i proračuna, no unosi veliku nesigurnost u poslovanje, smanjuje standard svih slojeva stanovništva, a preko hrane najviše udara na siromašnije.
Izvoz ove godine vrtoglavo raste, još snažnijim uvozom nadoknađujemo sve manjkove u domaćoj prehrambenoj industriji tako da i naši vanjskotrgovinski partneri dobivaju svoj dio kolača od dobre turističke sezone. Procjenjuje se da je rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu bio više nego dobrih sedam posto, slično kao i u prvome, što je iznad kretanja u drugim europskim zemljama. Aktualni treći kvartal, po sadašnjim kretanjima, ne bi trebao bitnije zaostajati, no svejedno analitičari Hrvatske narodne banke vjeruju da bi prosječna godišnja stopa rasta mogla biti upola niža nego prošle godine (oko 5,5 posto), jer vjeruju da će prema kraju godine doći do osjetnog usporavanja. Nesigurnost iz okruženja jače će se preliti i na domaću ekonomsku scenu.
Hrvatsku prema dolje vuku energenti, cijene roba i sirovina na svjetskim tržištima, a posljedično i zbivanja u zemljama koje su najvažniji vanjskotrgovinski partneri kao što su Njemačka i Italija. Talijani su srušili svog moćnog i utjecajnog premijera Maria Draghija te se spremaju na prijevremene izbore, Nijemci lagano pripremaju uvjete za prelazak na “ratnu” ekonomiju s nestašicama, redukcijama i mogućom privatizacijom energetskog sektora. U koroni se naveliko kupovao toaletni papir, sada se kupuju zalihe drva za ogrjev. Grci se pak hvale da Nijemci masovno rezerviraju apartmane u predstojećim zimskim mjesecima ili kupuju nekretnine po sunčanim otocima kako bi u njima proveli zimu.
Katkada je dobro biti u kutu i na repu događaja, kao sada s ratom u Ukrajini koji je vratio fokus, ali i političko klatno na istočnoeuropske članice, prije svega na veliku Poljsku. Te zemlje podnose veliki teret rata u svom susjedstvu, kako zbog izbjeglica koje su stoički prihvatili tako i zbog znatno više inflacije nego na zapadu te bitno viših kamatnih stopa. Monetarna samostalnost ovog im je puta donijela velike brige, pad vrijednosti nacionalnih valuta i lošiji položaj dužnika, pa se jasnije nego prije pokazalo da je hrvatska odluka o euru došla u dobrom trenutku, neovisno o inflaciji. Na istoku Europe bit će još teže ako slabljenje vlastitih valuta ne kompenziraju putem jačeg izvoza.
Kad je riječ o hrvatskom izvozu, koji je ove godine porastao visokih 35 posto u odnosu na prošlu godinu (uvoz 45 posto), valja reći da su za polovicu rasta zaslužni skuplji energenti, no povećavaju se i ostale kategorije proizvoda. Hrvatska je posljednjih godina uspjela lagano dići udio svog robnog izvoza u svjetskoj ekonomiji s 0,07 na 0,08 posto, no naš je robni izvoz skroman, samo 26 posto BDP-a u usporedbi s usporedivim državama, kao što su Slovenija, Mađarska, Češka i Slovačka, u kojima je vrijednost izvoza iznad 75 posto godišnjeg BDP-a. Većinom izvozimo trupce i radno-intenzivne proizvode, dok smo s takozvanim sofisticiranim proizvodima više dodane vrijednosti napravili iskorak u farmaceutskoj i kemijskoj industriji, ali smo i dalje znatno ispod drugih zemalja srednje i istočne Europe, izuzev Rumunjske i Bugarske. Proračun financira brojne javne institute, fakultete i institucije, ali nijedna od njih još se nije prihvatila analize koliko na naš izvoz utječe provoz roba poznatiji kao rotterdamski efekt, koji je buknuo od ulaska u Europsku uniju, odnosno koliko je prepakiranih proizvoda iz trećih zemalja kao što su banane i drugo. Dobar geografski položaj i pozicija lučke zemlje stvorili su prostor i za tu vrstu biznisa, po kojemu je nizozemska luka Rotterdam europski rekorder. Britanci, na primjer, procjenjuju da je oko četiri posto njihova izvoza posljedica rotterdamskog efekta. U samom Rotterdamu trećina je svih poslova tamošnje luke, pa i zarade, povezana s ponovnim izvozom. U Hrvatskoj je izvoz egzotičnog voća i proizvoda poput automobila, kojih evidentno nemamo, isplivao nakon ulaska u EU kao propulzivan biznis, a u zadnje vrijeme sličnu pojavu bilježi i statistički savez susjedne Bosne i Hercegovine.
Energetski intenzivna industrija trenutačno je u teškom položaju. Tamo gdje je udio cijene struje u troškovima do tri posto, rast se može kompenzirati uštedama ili prevaljivanjem na kupce, ali sustavi gdje energija čini trećinu troška, pa i više, zatvaraju vrata. Hrvatska udruga poslodavaca procjenjuje da bi do kraja iduće godine zbog skuplje struje i plina hrvatski BDP mogao izgubiti oko četiri posto vrijednosti na padu investicija, izvoza i osobne potrošnje. Pritišću stoga Vladu da privremeno zamrzne cijenu struje i za poduzetnike jer je za 40 posto poduzeća cijena električne energije više nego udvostručena, daljnjih 20 posto poduzetnika navodi rast cijene do 300 posto, a 15 posto tvrdi da im je cijena porasla i više od četiri puta. Hrvatska većinu struje proizvodi sama, oko 90 posto, no plina ni četvrtinu.
Nakon energenata, drugi strukturni problem nepopunjena su radna mjesta koja više nisu vezana samo uz tradicionalno deficitarna zanimanja u metalskoj branši i građevini te slabije plaćen uslužni sektor već ljudi više ne žele raditi ni u javnoj upravi. Manjak radnika uz duga čekanja na papire i tradicionalnu neorganiziranost javne administracije zasad manje-više uspješno se nadoknađuje uvozom stranaca iz ekonomski neuspješnijih zemalja tako da biznis čini ono što politika neće ili se još ne usudi o tome govoriti na sva zvona. Jedan je menadžer ovih dana kazao da, nakon svih uspjeha s integracijama u zapadni svijet, u idućem desetljeću kao novi cilj treba postaviti povećanje broja stanovnika na 4,5 milijuna. Ambiciozniji je to cilj i od eurozone i od Schengena jer demografi smatraju da je 600 tisuća izgubljenih građana nestalo nepovratno. Njihova je procjena da će se stanovništvo i dalje osipati, a ne rasti. Poduzetnici bi rado prebrisali demografsku katastrofu iz prethodna tri desetljeća jer im radna snaga postaje prepreka veća od svega ostalog na što su se dosad spoticali u svakodnevnom poslovanju: loše uprave, korupcije, poreza, dostupnosti kapitala i slično. I dok se domaća politika zabavlja planovima o privlačenju simboličnog broja djece iseljenika iz Latinske Amerike i drugih dijelova svijeta, lovci na radnu snagu potegnuli su do napučenih azijskih zemalja Nepala, Indije, Filipina, Vijetnama, odakle je lani u Hrvatsku stiglo nešto više od četiri tisuća radnika. Ljudi s tog područja postaju dominantna strana radna snaga i drugdje na Balkanu jer sa šireg “domaćeg” terena najprodorniji mladi ljudi odlaze prema zapadu. Ondje ostaje manje atraktivna radna snaga iz bazena starijih. Ovo ljeto, recimo, turističku sezonu spašavaju mlađe umirovljenice iz Bosne i Hercegovine koje rade kao pomoćno osoblje u hotelima i restoranima.
Ljeto će se vrtjeti oko turista, jesen i zima oko logističkih priprema za uvođenje eura, a do tada će valjda i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen s ostalim pripadnicima EU establišmenta ponuditi neki novi plan. Vrijeme kupuje i Europska središnja banka, čija je šefica Christine Lagarde kazala da će njezin daljnji potez, odnosno intenzitet dizanja kamatnih stopa, ovisiti o tome što će se ljetos događati s inflacijom. Očekuje se da bi ključna kamatna stopa u eurozoni do kraja iduće godine mogla biti iznad ili oko 1,6 posto, a ekonomisti tvrde da bi sve do 2,5 ili 3 posto bila prihvatljiva cijena. Posljednja dva desetljeća bilo je razdoblja kad je referentna kamata bila i 4,75 posto, no ipak u mirnijim geopolitičkim okolnostima. Europske su zemlje već počele uvoditi porez na ekstraprofit, zasad samo energetskih kompanija, koji je spomenuo i hrvatski premijer. Nijemci i Austrijanci već su smanjili temperaturu tople vode za kućanstva, a smanjit će i temperaturu radijatora koliko god bude trebalo da prebrode zimu.
Gašenje inflatornih pritisaka podizanjem kamatnih stopa u eurozoni će, neovisno o prigodnim izjavama hrvatskog guvernera Borisa Vujčića, povećati kamatne stope na kredite za