Vodi stranka Braća Italije
Nakon što je nedavno u Italiji pala vlada nacionalnog jedinstva Marija Draghija, raspisani su novi izvanredni izbori nakon kojih je za većinu međunarodnih analitičara tema samo jedna – hoće li na vlast u zemlji doći krajnja desnica? Hrvatsku zbog vrlo dubokih ekonomskih veza s Italijom usto zasigurno zanima i hoće li buduća vlada, kakva god bila, donijeti zemlji prijeko potrebnu stabilnost.
Iako je Draghi, kao možda nijedan političar posljednjih godina, u međunarodnoj javnosti naišao na simpatije, i to ne samo u Italiji, već u cijeloj Europi, nije uspio održati vladu te su populisti iz Pokreta pet zvijezda (M5S) i desnih stranaka odlučili da više ne mogu podržavati premijera. Zanimljivo je da mediji i ne naglašavaju izvanredno stanje na talijanskoj političkoj sceni jer je nestabilnost jedina konstanta tamošnje politike. Zemlja je u 75 godina nakon Drugog svjetskog rata promijenila 67 različitih vlada. Švicarska je poznata po referendumima, Francuska po redovitim izbornim sudarima establishmenta i desnice, Velika Britanija po stoljećima starim konvencijama. Italiju pak svi znaju – po njezinoj političkoj nestabilnosti.
Novi, izvanredni izbori održavaju se 25. rujna, što znači da je do njih ostalo još dva mjeseca kampanje, ali ankete pokazuju da je favorit jasan. Tri desne stranke, koje u ovom trenutku dobro surađuju isključivo zato što se spremaju preuzeti vlast, zajedno imaju gotovo 50% podrške. Najpopularnija je stranka Braća Italije, koju usput rečeno vodi sestra, odnosno žena, Giorgia Meloni, koja u anketama dobiva podršku od 24%. Tu se stranku najčešće opisuje kao krajnje desnu, odnosno postfašističku, čime se misli da je nastala od grupacija koje korijene vuku još od vladavine Benita Mussolinija. Populistička i također desno orijentirana Liga Mattea Salvinija ima podršku 14% birača, dok desnocentristička Naprijed Italijo Silvija Berlusconija računa na 7% glasova. S druge strane, Demokratska stranka lijevog centra ima 22% podrške, a populistički M5S 11%. Ukratko, desnica u ovom trenutku računa na znatno veći broj glasova. Mnogi analitičari misle da će ona sastaviti vladu, a neki upravo zbog toga i strahuju za budućnost zemlje.
Hrvatski politički analitičar Višeslav Raos, profesor na Fakultetu političkih znanosti i dobar poznavatelj prilika u Italiji, opisuje nam odnose na desnici.
– Posljednja je vlada pala kad je Berlusconi u svojoj privatnoj vili okupio svoju stranku, Ligu te Braću Italije, koja jedina nije bila dio Draghijeve velike koalicije. Ta je stranka isplivala na valu kritika načina upravljanja pandemijom, plana oporavka nakon COVID-19 te rasprave o načinu potpore Ukrajini. Rim se inače manje iskazao u financijskoj i vojnoj pomoći Kijevu u odnosu na druge europske države, a u zemlji postoje i veliki prijepori u kojoj mjeri treba pomoći Ukrajini. Dobar dio krajnje desnice u zemlji ima dobre veze s Moskvom. Čini se da bi desnica mogla formirati većinu, i zato bi moglo biti zanimljivo promatrati kakva će to biti vlada te kako će se u Europskoj uniji održati konsenzus prema ratu u Ukrajini – govori Raos. Dok Salvini i Berlusconi imaju dobre odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, najdesnija stranka u savezu Braća Italije naglašava atlantizam i podržava pomaganje Kijevu. Meloni je rekla da Kijev i Zapad mogu računati na Italiju formira li desnica vladu. No za neke su pozitivni stavovi kakve Berlusconi i Salvini imaju prema Putinu znak za alarm, a očekuje se da bi to pitanje moglo u budućnosti biti i glavna točka spora na desnici.
– Također, u Italiji raste inflacija, ali i kamate na državne obveznice te se ponovno čini, kao i 2008. te 2011., da je ekonomska situacija u toj zemlji velika opasnost za eurozonu. Sve se to događa kada u taj prostor ulazi Hrvatska, čiji je Italija osim toga glavni vanjskotrgovinski partner, i uvozni i izvozni. Nemojmo zaboraviti ni da su u Hrvatskoj bankarski sustav i osiguravatelji dobrim dijelom u vlasništvu talijanskih banaka i osiguravatelja. Hrvatska zbog svega toga mora s oprezom promatrati što se događa u Italiji i priželjkivati da ta zemlja ostane stabilna – smatra politički analitičar.
Neki analitičari upozoravaju da bi krajnje desna vlada mogla predstavljati veliku političku opasnost. Nijednom europskom zemljom te veličine nije posljednjih desetljeća upravljala krajnja desnica. Unatoč činjenici da je Meloni godinama pokušavala svoju stranku prikazati kao umjerenu i konzervativnu, odrednica “postfašistička” koja se vezuje uz Braću Italije strši ne samo u državi, nego na cijelom