Peleta nema dovoljno i duplo su skuplji nego prije četiri godine
Drvnu masu za grijanje u Hrvatskoj koristi 30 posto građana, a 80 posto briketa se izvozi
Vlada će predložiti daljnje smanjivanje stope PDV-a za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica, rekao je to premijer Andrej Plenković najavivši slanje u javno savjetovanje izmjene Zakona o PDV-u, gdje bi te stope bile smanjene sa sadašnjih 13 na pet posto.
Drugo sniženje PDV-a
– Ministarstvo financija u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva pustit će u javno savjetovanje izmjene Zakona o PDV-u, kojima ćemo smanjiti stopu PDV-a, a koji je sada na 13 posto, na stopu od pet posto za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica. Time dodatno rasterećujemo naše građane, država radi još jedan iskorak u pogledu poreznih rasterećenja, a u cilju suočavanja s energetskom krizom i s rastom cijena energenata s kojima smo svi suočeni – istaknuo je Plenković.
Bilo bi to drugo sniženje PDV-a na tu grupu proizvoda u kratko vrijeme, s obzirom na to da je od 1. travnja ove godine PDV na toplinsku energiju, pelete, brikete, sječku i ogrjevno drvo smanjen s 25 posto na 13 posto, kao odgovor na globalnu krizu porasta cijene energenata. Tada je i PDV na plin smanjen na pet posto, s rokom važenja te odluke do 31. ožujka 2023. godine.
I dok tržište toplinske energije iz toplinskih stanica u većini nadzire HEP, putem HEP – Toplinarstva, koji grijanje omogućava iz svojih termoelektrana toplana na plin, te odnedavno bioelektrana u Osijeku i Sisku na šumsku biomasu, dotle je tržište ogrjevnog drva, peleta, sječki i briketa daleko promjenjivije i osjetljivije. Onih 30 posto građana koji koriste drvnu masu za grijanje u RH to su itekako upoznali do sada i na svojoj koži. Naime, cijene peleta ove su godine puno veće od prošle sezone grijanja, a i teško ih je naći na tržištu.
Na te probleme upozorava i Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM, koja ističe kako su u proteklom desetljeću u više navrata tražili da se na domaćem tržištu osigura bolja pozicija drvnom peletu i briketu, modernim gorivima druge generacije. Zbog zanemarivanja promocije korištenja briketa u Hrvatskoj proizvođači su izvozili 80 posto svoje proizvodnje te su se, u jednu ruku, i “navikli” na izvoz pa sada peleta u RH nema dovoljno na tržištu. No slično je i drugdje pa Europsko udruženje za biomasu Bioenergy Europe očekuje da će tijekom 2022. na tržištu nedostajati oko 2,5 milijuna tona peleta.
– Najava Vlade RH o smanjenju PDV-a za pelet, briket, sječku i toplinsku energiju dobrodošla je mjera koja umnogome može pomoći većem korištenju drvnih goriva u Hrvatskoj i pridonijeti stabilizaciji energetskog tržišta, a što je usko povezano sa sve većom energetskom neizvjesnošću u Europi ususret novoj sezoni grijanja – piše u priopćenju CROBIOM-a koje su poslali Večernjem listu.
Na trenutačne cijene biomase, posebno najpopularnijih peleta, utjecala je i privremena zabrana izvoza drvne sirovine, koju su neke vlade donijele kao odgovor na energetsku krizu. To potvrđuju i u CROBIOM-u. Cijene peleta u maloprodaji dostižu rekordne iznose od tri do četiri kune po kilogramu, odnosno čak više od 500 eura za tonu s uključenim PDVom. Prije 4,5 godina bile su upola niže.
Predlažu skladištenje
– Peleta, nažalost, nema u dovoljnoj količini na hrvatskom tržištu, čemu je pridonijela činjenica da su BiH i Srbija zabranile izvoz drvnih sirovina i drvnih goriva na tri mjeseca kako bi se osigurala njihova domaća opskrba drvnim gorivima sljedeće zime. Hrvatski proizvođači u izvozu postižu znatno niže cijene nego na domaćem tržištu, na kojem nisu bili izgrađeni odgovarajući prodajni lanci, a postojale su i velike oscilacije u sezonalnosti prodaje, zbog čega su se proizvođači uglavnom okretali izvozu. Cijene su porasle i na glavnim zapadnim tržištima pa je tako veleprodajna cijena u Austriji za drvni pelet A1 kvalitete krajem lipnja iznosila 330 eura po toni, dok se u Njemačkoj ona kretala oko 380 eura, a u Švicarskoj čak 480 eura po toni – ističu u udruzi CROBIOM i dodaju kako kod proizvođača postoji niz opravdanja za više cijene, poput povećanih troškova proizvodnje, sve veće potražnje za sustavima grijanja na pelete i drvna goriva, povećane upotrebe peleta u inozemnim elektranama te gubitka isporuka peleta iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine prema Europi.
Ova sektorska udruga predlaže da se, slično kao i za naftu i plin, predvidi zakonska obveza skladištenja peleta kako bi se mogli kompenzirati učinci nepredvidivih događaja sljedeće zime, ali i za druge nepredvidive slučajeve u budućnosti. A kako Hrvatska ima veliki potencijal za industriju peleta te aktualnom proizvodnjom više od 430.000 tona drvnog peleta pokriva više od 1,5 posto svjetske proizvodnje peleta, smatraju da bi, unatoč svemu, pelet i druga drvna masa mogli biti bitan element energetske stabilnosti Hrvatske u budućnosti. No za to je, kažu, potrebno dopustiti i osigurati bolji položaj energije iz drva unutar aktualnih politika obnovljivih izvora energije, s obzirom na to da drvna goriva pridonose smanjenju emisija CO2. •
U Austriji vlada velika žalost nakon što si je život oduzela dr. Lisa-Maria Kellermayr, koja je bila česta meta uznemiravanja i prijetnji antivaksera. Austrijski su politički lideri apelirali na nacionalno jedinstvo nakon što je suicid počinila liječnica kojoj su antivakseri i teoretičari zavjera oko pandemije prijetili i smrću.
– Okončajmo ovo sijanje straha. Za mržnju i netoleranciju u Austriji nema mjesta – rekao je predsjednik Alexander van der Bellen hvaleći dr. Kellermayr kao osobu koja je zastupala liječenje ljudi, njihovu zaštitu od bolesti te zauzimanje opreznog pristupa u pandemiji. – No neke su ljude takvi stavovi činili bijesnima, a ti su je ljudi plašili, prijetili joj, najprije na internetu, a potom i osobno, izravno u njezinoj ordinaciji – nastavio je Van der Bellen. Tijelo liječnice koja je često davala intervjue o borbi protiv pandemije koronavirusa te je promovirala cijepljenje pronađeno je u njezinoj ordinaciji u Gornjoj Austriji u petak. Mediji prenose izjave istražitelja da su pronašli oproštajnu poruku te da ne planiraju obdukciju.
Reuters podsjeća da je Austrija prošlog mjeseca odbacila planove za uvođenje obveznog cijepljenja protiv COVID-19 za odrasle navodeći da nije vjerojatno da će ta mjera podići jednu od najnižih stopa cijepljenja u zapadnoj Europi. Iako je Austriju bio zahvatio val masovnih prosvjeda protiv uvođenja protupandemijskih mjera, ipak je samoubojstvo liječnice šokiralo zemlju, a njezini su liječnici upozorili da je to posljedica šireg trenda prijetnji protiv medicinskog osoblja.
– Mržnja protiv ljudi je neoprostiva. I to konačno mora stati – rekao je Johannes Rauch, austrijski ministar zdravstva.
Bečki Die Presse zaključuje da sa zakonskog stanovišta nema odgovornosti treće strane u samoubojstvu, dok je s moralne strane ona očita. Liječnicu su iznevjerili i policija i strukovne udruge kao i zakoni koji ne čine dovoljno da se suzbije govor mržnje na internetu. Elektronička pošta s prijetnjama smrću dolazila joj je iz Njemačke, a ne iz Austrije. Pisma je dr. Kellermayr objavljivala na svojoj
• internetskoj stranici.
Sredinom 19. stoljeća BiH je još uvijek mračni turski vilajet. U većini svojih dijelova tada je već četiristo godina pod Turcima, osim Bihaća, koji je to bio kraće, jer je zadnji pao 1592. U svih tih 400 godina Hrvatima je bilo zabranjeno izgraditi na teritoriju imperija svoju crkvu. No 1852. livanjski fra Lovro Karaula odlučio je krenuti sultanu u Carigrad i tražiti dozvolu za gradnju crkve i samostana u Livnu. Sultan mu je s podsmjehom to dozvolio uz ograničenje, da smije podići crkvu kolika je jedna volovska koža i na nju staviti zvono, koje je Osmanlijama inače jako smetalo. Fra Lovro je uzeo carski ferman u kojem je sve crno na bijelo zateftereno, vratio se u Livno, našao kožu najvećeg vola i potom je izrezao, ali na tanke trakice. Kada je njima opasao zemljište, ispalo je dovoljno veliko da se izgradi povelika crkva i samostan Gorica, koje i danas stoji malo poviše Livna. Ova legenda, koja to i nije, najbolje govori o otpornosti BiH Hrvata. Oni su i u takvim uvjetima uspjeli sačuvati svoj jezik, kulturu i svoju religiju, što mnogim ostalim kršćanima nije uspjelo, nego su s vremenom bili prešli na novu, prosperitetniju islamsku religiju, poput današnjih Bošnjaka. Pa kad su Hrvati opstali u takvim uvjetima, zašto današnji lider Bošnjaka Bakir Izetbegović smatra da će baš on uspjeti u onome u čemu nisu uspjeli ni turski sultani, da obespravi Hrvate. Danima se spominje njegova čudna izjava kako su se Bošnjaci prebrojili pa su tako u tom brojenju pobrojili i “operatere na dronovima”. Svi su, naravno, prepoznali aluziju na turske borbene dronove Bayraktare, koje proizvodi baš Erdoğanov zet. Bakir je, naravno, potegao jatagan iz korica onako propagandno, premda nije jasno protiv koga bi on te Bayraktare koristio. Hrvati unutar Oružanih snaga BiH, za početak, imaju svoju brigadu i drže ključne teritorije. Valjda mu takvo što treba da osnaži svoju i poziciju stranke SDA jer mu na sljedećim parlamentarnim izborima neće biti lako. Bošnjaci su, naime, u međuvremenu počeli glasati i za ostale bošnjačke stranke, a dio bošnjačkih glasova treba sačuvati i za wanna-be Hrvata Željka Komšića.
Podosta manji sin oca Alije Izetbegovića jako dobro poznaje i Hrvate i Hrvatsku. Imao ih je prilike iz prve ruke upoznati tijekom rata 1990-ih, jer se u Hrvatskoj,