Nikola Dobroslavić

Što se tiče Pelješkog mosta, više njih u Sarajevu trebalo bi se ispričati, među njima i Komšić. Međutim, ispriku ne tražimo niti nam treba

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić (HDZ) župan je već 13 godina. U četvrtom mandatu doživio je i najveći uspjeh, izgradnju Pelješkog mosta i spajanje rascjepkanog teritorija, što je i povod ovoga razgovora. Iako most ima golemo simbolično značenje za cijelu Hrvatsku, ipak mu se najviše raduju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jedinoj preko koje se donedavno nije moglo prijeći s kraja na kraj bez – putovnice.

Kakav je osjećaj prijeći preko Pelješkog mosta?

Osjećaj je izvanredan, Pelješki most dugo smo čekali, borili smo se uporno za njega, a budući da je on pravo arhitektonsko remek-djelo, to pridonosi ukupnom dojmu. Posebno bih naglasio užitak vožnjom brzom cestom preko Pelješca s tunelima i vijaduktima jer takvu cestu, osim prilaza Pločama, nismo imali u županiji. Pelješkom mostu veseli se cijela Hrvatska, most je svehrvatski projekt koji ima podršku svih naših građana. Ovaj je projekt pokazao hrvatsko zajedništvo kakvo smo imali u Domovinskom ratu. Ponosni smo i sretni što svjedočimo ostvarenju hrvatskog sna. Stoga želim reći velika hvala svima onima koji su sudjelovali u ovom velebnom projektu. Hvala onima koji su imali viziju, onima koji su ga projektirali, izgradili, hvala onima koji su dali potporu, političku i financijsku, da danas imamo Hrvatsku kao jedinstven teritorij spojen ovim monumentalnim mostom.

Kako će teći daljnje povezivanje Dubrovnika i krajnjeg juga s A1?

Iz perspektive Dubrovačko-neretvanske županije Pelješki most je projekt svih projekata kojim se spaja krajnji jug s ostatkom hrvatskog teritorija i on je pretpostavka za svako drugo bolje povezivanje. A treba nam daljnje povezivanje što je prepoznala naša Vlada i na sjednici u Dubrovniku 2019. godine poduprla više prometnih projekata u županiji, kao što su autocesta od čvora Metković do Osojnika, brza cesta Zračna luka – Grad – Osojnik i nastavak brze pelješke ceste od Brijeste do Perne. Riječ je o projektima kojima će se povećati sigurnost prometa, pouzdanost u opskrbi regije, skratiti trajanje putovanja između Splita i Dubrovnika, Splita i poluotoka Pelješca i otoka Korčule, Dubrovnika i poluotoka Pelješca i otoka Korčule, ali i omogućiti dnevne migracije, brži medicinski prijevoz, otvoriti mogućnost turističkih izleta itd.

Što se tiče autoceste do Dubrovnika, u tijeku je javna nabava za izradu idejnog projekta, procjene utjecaja zahvata na okoliš, studije opravdanosti i za ishođenje lokacijske dozvole koje provode Hrvatske autoceste.

Ministar Butković kaže da je vaša županija rekorder u ulaganju u pomorsku infrastrukturu. Gdje se i što gradi?

Mi često ističemo da se na našoj obali događa prava renesansa. Završeni su projekti obale u Dominču, luke Donje Čelo na Koločepu, lukobrana Puntin, a pri kraju su luke Trpanj, Duba Pelješka, Porto Uš, Račišće, Drače kao i projekt Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka vrijedan 111 milijuna kuna. Kreću radovi na novoj luci Polačište na Korčuli, što je s Pernom i obilaznicom Orebića nova kvaliteta u povezivanju Korčule, a oslobodit će središte Orebića od prometa. Luka Perna dobila je građevinsku dozvolu i očekujemo natječaj od resornog Ministarstva za financiranje tog projekta. Financirat će se sredstvima iz europskih fondova. Uskoro kreće realizacija projekta rekonstrukcije i proširenja luke Ubli, ugovorena je luka Cavtat, uskoro se nadamo i luci Prigradica. Planiramo u ovom mandatu izgraditi, osim luka, i 1500 vezova za naše sugrađane u komunalnim lučicama diljem županije. Zahvalni smo Vladi i njezinu Ministarstvu mora što podržava naše projekte.

Očekujete li nove turističke rekorde s obzirom na to da ste zahvaljujući Pelješkom mostu dostupniji nego ikad prije?

Prije agresije Rusije na Ukrajinu projicirali smo rezultat od 80 posto noćenja iz 2019. godine. Unatoč ratu rezultati pokazuju da su te prognoze bile realne i utemeljene. Turistički rezultati od početka ove godine pokazuju da je od 1. siječnja do 15. srpnja 2022. ostvareno 79% noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, a u prvoj polovici srpnja 2022. ostvareno je 94% noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. Sad smo u špici turističke sezone i možemo očekivati da će brojke pratiti takve tendencije.

Svega nekoliko dana nakon otvaranja Pelješkog mosta, u srcu turističke sezone, broj putnika na graničnom prijelazu Klek manji je 42 posto u odnosu na prošli tjedan. To je potvrda koliko nam je izgradnja mosta bila nužna, ne samo za naše ljude nego i strane turiste u Hrvatskoj. Očekujemo da bi za most ovaj i sljedeći tjedan mogli biti udarni.

Kako funkcionira medicinska skrb?

Dubrovačko-neretvanska županija je specifična, geografski izolirana i rascjepkana, uskog kopnenog teritorija i s puno otoka. Teško je bilo postići standard zlatnog sata za sve stanovnike županije i naše goste, no uspostavom cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe i to je postalo realnost. Zahvalni smo MUP-u i Ministarstvu zdravstva na razumijevanju za ovu našu specifičnu potrebu. Što se tiče EU projekata iz područja zdravstva, vrijedi istaknuti projekte Opće bolnice Dubrovnik “Objedinjeni hitni bolnički prijem”, Dnevna bolnica Metković, kao i brojnim projektima u domovima zdravlja i Zavodu za hitnu medicinu. Pripremljen je projekt energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik vrijedan oko 170 milijuna kuna, koji ćemo prijaviti na Program otpornosti i oporavka. On obuhvaća obnovu pročelja zgrade, vanjskih zatvora i krova, rekonstrukciju sustava rasvjete, trafostanice te izgradnju sunčane fotonaponske elektrane. Također je predviđena rekonstrukcija termotehničke opreme grijanja, hlađenja i ventilacije.

Koliko ste zadovoljni korištenjem EU fondova u vašoj županiji?

Dubrovačko-neretvanska županija do sada je jedna od najuspješnijih županija u korištenju fondova EU s ostvarenih više od sedam milijardi kuna vrijednosti projekata. Ta je brojka svakim danom sve viša. I u sljedećem razdoblju cilj nam je realizirati planirane programe i projekte, od kojih neke završavamo, neki su spremni za realizaciju, a dio ih je u pripremi.

Svjedoci smo koliko se Sarajevo bunilo zbog izgradnje Pelješkog mosta. Sad Dnevni avaz piše da bi se Komšić trebao ispričati Hrvatskoj. Što Vi mislite o tome?

Komšić bi se najprije trebao ispričati Hrvatima u BiH zbog toga što je višekratno uzurpirao mjesto predstavnika iz redova Hrvata u Predsjedništvu države. Tamo je pristao biti biran od drugog naroda i ne smeta mu što nema nikakva dodira s hrvatskim biračkim tijelom. Postavlja se pitanje prezire li on narod čiji je nominalno pripadnik. Pristao je igrati nečasnu ulogu protiv svoga naroda. Što se tiče Pelješkog mosta, ima ih više koji bi se trebali ispričati, Komšić je među njima. Ispriku, naravno, ne očekujemo niti nam treba.

Na otvaranju mosta spomenuli ste nasrtaje na nacionalnu kulturu, jezik i sl., kojima smo izloženi. Koliko je to opasno i nosi li se Hrvatska kako treba s tim problemom?

To je pokušaj, kojem svjedočimo u Srbiji, vraćanja u 90-e, sad projekt više nije velika Srbija, nego “srpski svet”. S velikosrpskim projektom u 90-ima znali smo se obračunati i obračunali smo se. Znali bismo opet. Država je svjesna ovih pokušaja, ne može se nikome zabraniti da govori što hoće, ali Hrvatska će znati odgovoriti na sve izazove. Mi u županiji također ne možemo zabraniti huškačima da pripremaju svoju javnost na mračne scenarije. Kad im vlasti u njihovoj zemlji ne mogu, a i ne žele dati istinsku demokraciju, napredak, integraciju u napredni svijet, hrane ih velikodržavnim planovima i mržnjom prema drugima. Što se nas u županiji tiče, nijedna provokacija i posezanje neće ostati bez odgovora. Dubrovnik i njegova književnost nikada

• nisu bili srpski niti će biti.