Nakon Koridora Vc brze ceste do Virovitice i Požege

Krajem listopada u prometu 83 km Koridora Vc od Osijeka do Belog Manastira, a za preostalih 5 km do mađarske granice natječaj početkom rujna

Cijela je Hrvatska pratila spektakularno otvorenje Pelješkog mosta. A na posve drugom kraju naše zemlje, na istoku, vape za brzim cestama koje bi gradovima kao što su Virovitica i Požega doslovno značile život – dovezli bi se njima novi investitori, a mnogi građani ne bi se selili u inozemstvo u potrazi za boljim sutra. Nije to nepoznanica, pa je politički vrh u govorima na jugu Hrvatske proteklih dana isticao da je u planu jače prometno povezivanje Slavonije.

Pri kraju je, pak, gradnja Koridora Vc, koji željno očekuju u Osijeku i Baranji. Završeno je više od 90 posto radova, a koncem listopada u prometu bi trebala biti ukupno 83 kilometra tog koridora. Natječaj za preostalih pet kilometara, od Belog Manastira do mađarske granice, raspisat će se početkom rujna, a u HAC-u su nedavno najavili da će im zatim trebati još godina i pol ili dvije da potpuno završe Koridor Vc kroz Hrvatsku.

Lipik i Pakrac na autocestu

No Virovitica je jedino središte neke hrvatske županije koje je od najbliže autoceste udaljeno čak 80 kilometara. Kao ozebli sunce ondje čekaju stoga brzu cestu od Virovitice prema Bjelovaru i dalje prema Zagrebu, koja bi Virovitičanima omogućila da do glavnoga grada stignu za samo sat vremena umjesto dva kako je bilo dosad.

– Virovitičko-podravska županija jako je loše prometno povezana. Jedina smo županija koja nema ni brze ceste ni autoceste i sigurno se takva nepovezanost odražava i na naše gospodarstvo i razvoj. Gradovi i županije koji su prometno povezani puno bolje napreduju – kaže župan Igor Andrović i ističe: – Industrijske zone na području naše županije spremne su, infrastrukturno potpuno opremljene, no dosad nismo bili previše privlačni baš zato što smo prometno nepovezani.

Vjeruje kako će brza cesta ubrzati i njihov razvoj, a prvi radovi trebali bi početi u rujnu. Riječ je o čvoru Virovitica, rok za radove je 18 mjeseci, vrijednost izgradnje iznosi 74,7 milijuna kuna bez PDV-a, a investitor su Hrvatske ceste.

– Spominje se mogućnost financiranja brze ceste sredstvima EU, a ako se to ne dogodi, očekujemo da bude financirana iz državnog proračuna – zaključuje Andrović.

Uz Viroviticu, još samo jedno županijsko središte nije još uvijek spojeno brzom cestom s autocestom – Požega.

– Povezivanje Virovitice i Požege autocestom izuzetno je važno za gospodarski razvoj naših županija, ali i za prometnu povezanost cijelog istoka Hrvatske. Svjesni smo toga što je gradnja autoceste donijela Dalmaciji i kakav se turistički i gospodarski boom dogodio – kaže, pak, požeško-slavonska županica Antonija Jozić.

Važan im je, dodaje, izlazak Lipika i Pakraca na autocestu, za što također postoji projektno-tehnička dokumentacija, kao i povezivanje brzom cestom od Požege

prema Našicama.

Koji su to prometni projekti u ovome kraju u planu, pitali smo Hrvatske ceste. Kako navode, na području Požeško-slavonske županije u tijeku je projektiranje brze ceste od Požege do Starog Petrova Sela, dionica Požega (Brestovac Požeški) – Staro Petrovo Selo (autocesta A3). Ta dionica osigurava međužupanijsku povezanost te dobru vezu između Požeške kotline i gradova koji su prometno vezani na prostor Požeške kotline autocestom A3, odnosno smjerom prema Zagrebu i Osijeku.

– Gradnjom će se omogućiti brže aktiviranje prirodnih i gospodarskih resursa te stvoriti uvjeti za nesmetani razvitak lokalnih središta i drugih naselja kraj kojih prolazi brza cesta, a ujedno će se i rasteretiti promet i povećati sigurnost prometa na državnoj cesti D51. Dionica Požega (Brestovac Požeški) – Staro Petrovo Selo (autocesta A3) alternativa je planiranoj brzoj cesti na dionici Požega – Nova Gradiška, ali se time što trasa vodi ovim koridorom izbjegava geološki nepovoljan teren i ostvaruje najkraća cestovna veza između Požege i autoceste A3. Predmetna dionica brze ceste počinje u čvorištu Brestovac Požeški na brzoj cesti Našice – Požega – Nova Gradiška, a završava na budućem čvorištu Staro Petrovo Selo na autocesti A3. Ukupna dužina trase brze ceste je oko 16 kilometara, a to uključuje izradu tunela u dužini 1,6 kilometara, vijadukte i nadvožnjake – navode u Hrvatskim cestama.

Ishođena je lokacijska dozvola te je ugovorena izrada svih vrsta glavnih projekata, provedba geodetskih i geotehničkih istražnih radova i ishođenje građevinske dozvole za jedan kolnik. Troškovi gradnje procjenjuju se na 950 milijuna kuna.

Nadalje, u tijeku je projektiranje brze ceste Pleternica – Požega – Brestovac, prva faza u dužini od 10,6 kilometara. Dio je to dionice planiranog cestovnog smjera Pleternica – Požega – Brestovac.

– Ovaj cestovni smjer planiran je Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske i Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske od 2017. do 2030. godine. Ukupna dužina razmatrane dionice iznosi 10,6 kilometara, a cestovni smjer Pleternica – Požega – Brestovac, uključujući i sjevernu obilaznicu Požege, dug je 24,5 kilometara. Osnovni cilj gradnje predmetne državne ceste je podizanje prometne usluge u Požeškoj kotlini, jer na predviđenom cestovnom pravcu trase svih državnih cesta prolaze kroz gradove i naselja, što ima negativne posljedice i za korisnike ceste i za lokalno stanovništvo. Nova trasa državne ceste najviše će smanjiti promet na vrlo opterećenoj državnoj cesti koja prolazi kroz naselja Pleternica, Vesela, Blacko, Srednje Selo, Dervišaga, Vidovci i grad Požegu. Negativni faktori dosadašnjeg stanja su mala brzina prometovanja, brojne konfliktne točke između tranzitnog i lokalnog prometa te primarno nedovoljna razina sigurnosti prometovanja, kao i sekundarni negativni utjecaji na stanovništvo u obliku povećanja buke i vibracija – ističu u Hrvatskim cestama.

Za ovu je dionicu izrađena nova Studija o utjecaju na okoliš, dobiveno je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, te je izrađen idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola ove godine. U predmetnom obuhvatu zahvata u prostoru predviđena je gradnja u tri faze, za koje će se ishoditi zasebne građevinske dozvole. U tijeku je izrada glavnih projekata potrebnih za ishođenje građevinskih dozvola. Prema procjeni troškovi gradnje bit će 227 milijuna kuna.

Brza cesta Suhopolje-Slatina

A u Virovitičko-podravskoj županiji u planu je već spomenuta važna prometnica DC12 Čvorište Vrbovec 2 – Bjelovar – Virovitica – granica s Mađarskom, dionica Bjelovar – Virovitica – Granični prijelaz Terezino Polje, dužine približno 60 kilometara.

– Ugovor za projektiranje brze ceste Bjelovar – Virovitica – Terezino Polje u realizaciji je. Ishođeno je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš u rujnu 2020., etape su u različitoj fazi upravnog postupka, te je u tijeku ishođenje građevinskih i lokacijskih dozvola i izrada glavnih projekata – kažu nam u Hrvatskim cestama.

Drugi je važan projekt na Podravskoj magistrali, a riječ je o brzoj cesti Suhopolje – Slatina, dugoj 23 kilometra. Ugovorena je izrada idejnih i glavnih projekata s ishođenjem lokacijske i građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost zahvata je 550 milijuna kuna. Lokacijska dozvola ishođena je prije mjesec dana, čeka se pravomoćnost. Izrada glavnih

• projekata je u tijeku.