Carinici kaznili s 3000 kuna ženu koja je preko granice prenosila 10 pašteta
Hrvatska je ove godine na graničnim prijelazima već naplatila 400 milijuna kuna kazni, na granici s BiH kontrole su rigoroznije. Cijena je to zelenog svjetla za ulazak u Schengen
Za deset pašteta carinici su jednoj putnici svojevremeno “odrezali” 3000 kuna kazne, za tri bundeve i dvije vreće kupusa 5100 kuna, za pet litara rakije 7500 kuna... Ove godine na graničnim prijelazima s trećim zemljama carinici su napisali 4617 prekršajnih naloga te izrekli 53,2 milijuna novčanih kazni. Državi ide sve bolje s naplatom kazni, pokazuju prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci. Lani je u istom razdoblju naplaćeno 344,8 milijuna kazni za prekršaje, pretpandemijske 2019. godine 271 milijun, a ove godine ravno 400 milijuna kazni!
Udarni srpanj i prosinac
Kojom se dinamikom povećava naplata prekršajnih kazni pri uvozu i unosu robe na granicama, nismo uspjeli doznati, no dojam je ljudi koji prelaze granicu s Bosnom i Hercegovinom da su kontrole rigoroznije, a kazne paprene. Cijena je to, zacijelo, zelenog svjetla za ulazak u Schengen jer carinske službe žele dokazati da su dorasle tom zadatku. Kazne uglavnom plaća domaće stanovništvo koje zabranjenu robu prenese preko granice, ali i stanovnici okolnih zemalja ako pokušavaju ponijeti nešto od kuće u države u kojima rade. Moguće je da je iza pojačanog pritiska na granici i mig politike da se suzbije pogranični šoping i zaustavi odljev novca iz zemlje. A kazne su paprene, od 2000 do 50.000 kuna za neprijavljivanje robe i od 3000 do 100.000 kuna za pokušaj unošenja zabranjenih proizvoda u carinsko područje Europske unije.
Vladin je plan da se ove godine od svih kazni i upravnih mjera naplati 781 milijun kuna, što bi bilo čak i nešto manje od lani naplaćenih 814 milijuna kuna, ali plan je dosta prekoračen. Udarni mjeseci za izricanje i naplatu prekršajnih kazni u Hrvatskoj su srpanj i prosinac, a proteklih se godina u tim mjesecima naplaćivalo više od 100 milijuna kazni. U srpnju i ljetnim mjesecima pojačanje dolazi iz prometnih prekršaja, a moguće je da su takve kazne dominantne i tijekom blagdanskog novogodišnjeg razdoblja.
Novost je da od 1. srpnja građani više ne mogu plaćati novčane kazne davanjem gotovog novca policajcu na licu mjesta, već samo karticama putem POS uređaja. Plaćanje novčanih kazni na licu mjesta predviđeno je za prekršaje koji su do 2000 kuna za građane, 5000 kuna za obrtnike i 15.000 kuna za tvrtke, i u tom se slučaju plaća polovina kazne.
Ministarstvo unutarnjih poslova podijelilo je 600 POS uređaja policijskim upravama u cijeloj Hrvatskoj, i to policijskim ophodnjama, motociklistima, ophodnim brodovima, ali stavilo ih je i na međunarodne granične prijelaze i u policijske postaje. Ako netko nema karticu kod sebe ili je u minusu pa nema pokrića na računu, policijski službenik mu daje obavijest o počinjenom prekršaju. Tko je plati u roku od tri dana, umanjenu za polovinu iznosa kazne i dostavi potvrdu, “stvar je riješena”. U svakom slučaju, povoljnije je kaznu platiti unutar tri dana nego produljiti do osam dana, jer se za plaćanje od četvrtog do osmog dana otpisuje samo trećinu kazne, a za plaćanje do trećeg dana polovina.
Ne može se prepoloviti...
Kazne za carinske prekršaje i prenošenje robe preko granice u startu su 2000 kuna i više pa ih ljudi uglavnom ne mogu prepoloviti plaćanjem na licu mjesta.
Država se, međutim, lani odrekla znatnog kolača od administrativnih i upravnih pristojbi koje građani i tvrtke plaćaju u poslovima s državom, kod ovjera dokumenata i slično. Ove je godine od administrativnih i upravnih pristojbi naplaćeno 1,5 milijardi kuna manje nego lani u prvih šest mjeseci. Umjesto 3,5 milijardi kao lani, u proračun je sjelo oko dvije milijarde kuna raznih pristojbi. To smanjenje rezultat je obećanja Vlade dano u procesu ispunjavanja uvjeta za euro da će smanjiti parafiskalne namete.
Inače, proračun je u prvih šest mjeseci imao 76 milijardi kuna prihoda i 82 milijarde kuna rashoda, od čega je 44,6 milijardi kuna stiglo od poreza, 13,8 milijardi kuna od doprinosa te 8,4 milijarde pomoći iz EU fondova. Od poreza su naplaćene 7,3 milijarde kuna više nego lani tako da u ovoj fazi inflacija više pomaže nego što odmaže državnom proračunu.
•