Antiratni pištolj u krletki Vladimira Dodiga Trokuta uz bečku Albertinu
Instalacija “Imagine”, na kojoj je uz danas pokojnoga konceptualnog umjetnika Trokuta radio i galerist Miloš Glavurtić, postala je medijska atrakcija austrijske metropole
Četiri godine nakon smrti konceptualni hrvatski umjetnik Vladimir Dodig Trokut našao se u središtu pozornosti brojnih bečkih, austrijskih i regionalnih medija. Njegova tri metra visoka instalacija, za ovu priliku nazvana “Imagine” prema mirotvornoj pjesmi Johna Lennona, od 25. srpnja krasi poznatu bečku galeriju Albertina, smještenu u samom središtu Beča. Riječ je o instalaciji koja je sastavljena od kaveza, tj. krletke u kojoj se metaforički zatočen našao pištolj velikih dimenzija, a na kojoj je pet godina uz Vladimira Dodiga Trokuta radio i švicarski galerist Miloš Glavurtić. Sama instalacija smještena je na stilizirani “leteći krov” poznate galerije te je tako još vidljivija.
Uprava ugledne bečke Albertine ovom instalacijom, koju stalno fotografiraju turisti, ali i snimaju televizijske ekipe, šalje poruku mira da bi se zaustavilo nasilje, kako ono u obližnjoj Ukrajini, tako i ono u SAD-u, gdje jako puno ljudi posjeduje oružje te poseže za njim. Iz Albertine su također poručili da se u SAD-u u samo pet godina dogodilo 2369 masovnih pucnjava, pa je problem uporabe oružja postao jedan od najvećih društvenih problema, na koji vlasti, barem za sada, nemaju odgovor.
Goruća pitanja
– Cilj je Albertine ukazati na to da umjetnost osim ljepote ima i druge vrijednosti. Umjetnost i muzeji nisu u vakuumu, nego su dio društva. Stoga je Albertina i mjesto promišljanja o gorućim pitanjima našega vremena te pokazuje kako umjetnost može dati doprinos izlasku iz tih problema – rekao je ravnatelj Albertine Klaus Albrecht Schröder prilikom postavljanja Trokutove instalacije, koja će na impresivnom platou uz Albertinu biti izložena sve do listopada ove godine.
Albertina je jedna od najvažnijih galerija, tj. muzeja u Beču, te je jedna od najvažnijih grafičkih zbirki na svijetu s oko 65.000 crteža i više od milijun grafika iz raznih razdoblja. Prije pandemije koronavirusa Albertina je bila iznimno posjećeno mjesto ljubitelja umjetnosti. Tako je 2018. godine zabilježila čak milijun posjetitelja. Prije dvije godine Albertina je otvorila i zbirku suvremene umjetnosti, koja je smještena u zgradu na obližnjem Karlsplatzu s nazivom Albertina modern. Taj muzej ima fundus od čak 65.000 umjetnina, a njegov su temelj djela iz zbirke Essl, svakako najvažnije privatne kolekcije austrijske umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, koja je godinama njegovala blisku suradnju s umjetnicima i kustosima iz Hrvatske. U suvremenoj su Albertini i djela Andyja Warhola, Cindy Sherman...
Trokut u Zagrebu
Ovu Trokutovu bečku instalaciju prije samo dvije godine, u siječnju 2020., mogla je vidjeti i zagrebačka publika galerije Bačva, koja djeluje u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Meštrovićevu paviljonu. Za tu je priliku instalacija nazvana “Imagine – ovdje otvoriti”, a tada je objavljeno da je inspirirana radom Vladimira Dodiga Trokuta nazvanim “Poj ptica pjevica” nastalim još one ratne 1991. godine. Posjetitelji galerije Bačva tako su kao i Bečani mogli vidjeti megalomanski pištolj zatvoren u ptičjoj krletki, s tom razlikom što su instalaciju mogli i opipati. Na antiratnom ciklusu “Poj ptica pjevica” Dodig je radio godinama, a prema ocjenama nekih stručnjaka i poznavatelja Dodigova djela, riječ je o jednom od najvažnijih antiratnih ciklusa prošlog stoljeća koji je usporediv i s Picassovom Guernicom.
Instalaciju iz zagrebačke galerije Bačva producirao je galerist Miloš Glavurtić (uz Art cube), koji je inicirao i Picassovu i Giacomettijevu izložbu u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, retrospektivnu izložbu Ivana Kožarića u Gradskoj vijećnici Split te izložbu “Eros, sloboda i borba” koja je u svom postavu nudila i radove Goye, Picassa i Trokuta u splitskoj Gradskoj vijećnici. A sada se Glavurtićevo ime pojavilo i u vezi s Trokutovim bečkim uspjehom.
Djelo Vladimira Dodiga Trokuta u Hrvatskoj je, na žalost, još uvijek prilično nepoznato i nevalorizirano. No, njegov životni projekt Antimuzeja polako se otjelotvoruje, što u Zagrebu, a što u Bribiru, iako je sramota da se oko Dodigove zbirke i njegova umjetničkog rada – koji je poznatiji u inozemstvu nego u Hrvatskoj – nisu pobrinule brojne domaće likovne institucije.
Trokut je bio član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i to od 1968. godine, a dobio je i nagradu tog društva. Nakon njegove iznenadne smrti u rujnu 2018. u sedamdesetoj godini života, održana je i komemoracija u Muzeju suvremene umjetnosti.