Svjesni prevara, Hrvati s oprezom po rabljeni auto
Kupci u središnjoj i zapadnoj Europi više vjeruju prodavačima nego u istočnoj Europi, gdje su češće i prevare, poput skidanja kilometraže
Kada kupujete rabljeni automobil, povjerenje je ključno jer automobil ipak kupujete na duže staze i teško se othrvati nedoumicama oko skidanja kilometraže, lošeg održavanja, zamaskiranih nedostataka. A, realno, nisu rijetki ni slučajevi preprodaje ukradenih automobila. Kod kupnje rabljenog vozila problem je i hoćete li za koji tjedan ili mjesec – utvrdite li da s automobilom nešto nije u redu – uspjeti pronaći osobu koja vam ga je prodala. Kako se od zemlje do zemlje razlikuju karakteri građana i čvrstoća pravne države, tako varira i razina povjerenja kojeg kupci imaju u lokalno tržište vozila. Stručnjaci platforme carVertical proveli su istraživanje u 17 zemalja na uzorku od 4500 ljudi kako bi utvrdili što oni misle o prodavačima rabljenih vozila.
Najmanje povjerenja u prodavače imaju Litva, Estonija, Mađarska i Bugarska. Hrvatska je u zlatnoj sredini
Britanci laka meta
Ispitanici su morali odgovoriti vjeruju li prodavačima rabljenih automobila, smatraju li da je sigurno kupiti rabljeno vozilo i očekuju li da će prodavači ispuniti svoja obećanja. Kupci u središnjoj i zapadnoj Europi, pokazalo se, imaju više povjerenja u prodavače nego u istočnoj Europi, gdje su i razne prevare češće. Ljudi najviše vjeruju prodavačima u Velikoj Britaniji (ocjena povjerenja 122,2), Finskoj (120,4), Sloveniji (109,7), Njemačkoj (109,4), Slovačkoj (107,5) i Češkoj (106,4).
Međutim, veliko povjerenje u prodavače ne znači da je to povjerenje opravdano. U Ujedinjenoj Kraljevini 14,5 % automobila ima ‘friziranu’ kilometražu, što upućuje na to da tržište rabljenih automobila nije transparentno. Budući da Britanci vjeruju prodavačima više nego ljudima u drugim zemljama, oni mogu biti laka meta za prevarante. Kako objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju i voditelj komunikacija platforme carVertical, Velika Britanija uvelike se razlikuje od ostatka Europe jer ima znatno manje uvezenih rabljenih automobila pa je tamo i manji ruzik od kupnje vozila s lažiranom kilometražm.
- Manje uvoza znači da bi rizik od kupnje automobila s friziranom kilometražom mogao biti manji. No, tamo su prisutni drugi problemi: skriveni kvarovi koji se ne mogu popraviti i problemi s nepodmirenim iznosima leasinga - objašnjava M. Buzelis.
Duga povijest prevara
Među zemljama sa srednjom razinom povjerenja u prodavače rabljenih automobila su Francuska (102), Srbija (100,2), Latvija (94,5), Poljska (94,2), Italija (93,7), Hrvatska (93,3) i Rumunjska (92,8). Kupci u tim zemljama svjesniji su da postoje nepošteni prodavači pa su oprezniji prilikom kupnje. Najmanje povjerenja u prodavače imaju Estonija (88), Litva (81,6), Mađarska (80,5) i Bugarska (79,5). Te zemlje imaju dugu povijest prevara u vezi s autima. Mnoga vozila imaju friziranu kilometražu ili su sudjelovala u teškim nezgodama. Buzelis napominje da tok promjene vlasništva rabljenih automobila općenito ide od zapada prema istoku. •