Cijene svih proizvoda rasle, samo voća pale 8%
Među saborskim aktima najčitaniji Zakon o socijalnoj skrbi i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine porasle su 22,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni jučer. Time je nastavljen rast proizvođačkih cijena, i to snažnije nego u prvom tromjesečju, kada su porasle 11,4 posto u odnosu na prvi kvartal 2021. godine. Cijene biljnih proizvoda u drugom su tromjesečju ove godine, prema istom razdoblju lani, porasle 22,7 posto, a cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda 21,3 posto. Kod biljnih proizvoda cijene su porasle u svim skupinama biljnih proizvoda, osim u skupini voća, u kojoj su pale 8,1 posto, što statističari objašnjavaju padom proizvođačkih cijena voća koje ima najveći udio u toj skupini – jabuka i jagoda. Najviše su u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle cijene krumpira, 107,4 posto. U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu, u drugom tromjesečju u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine najviše su porasle cijene goveda (28,6%), svinja (19,5%), mlijeka (18,4%), konzumnih jaja (42,5%). Također su porasle cijene i u svim ostalim skupinama u stočarstvu, primjerice cijene ovaca i koza za 27,2 posto, a peradi za 12,6 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (input) u drugom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani porasle 50,1 posto, na što je najviše utjecao porast cijena energije (90,7%), gnojiva (189,9%) i stočne hrane (27,5%). Porasle su i cijene sjemena i sadnog materijala, za 17,9 posto, sredstava za zaštitu bilja za 3,1 posto te veterinarskih usluga, za 3,2 posto. (h)
Zanimanje javnosti za sadržaj osobnih internetskih stranica saborskih zastupnika smanjeno je u odnosu na 2021., a samo tri zastupnice imale su posjećenost veću od tisuću, pokazuju podaci objavljeni na stranicama Hrvatskog sabora. Među zastupnicama čije su stranice od 1. siječnja do 17. srpnja 2022. premašile tisuću posjeta su Ivana Kekin (Nova ljevica), Sandra Benčić (Možemo!) i Mirela Ahmetović (SDP).
S 1369 posjeta najposjećenija osobna zastupnička stranica bila je ona Ivane Kekin iz Nove ljevice. Kao i sve ostale osobne stranice zastupnika, i njezina sadrži datum rođenja, podatke o obrazovanju, stranačkoj pripadnosti, dužnostima u Saboru. Drugo mjesto pripalo je Sandri Benčić iz Možemo (1250 posjeta), a treće SDP-ovoj Mireli Ahmetović (1203).
Stranice saborskih klubova koje daju pregled članstva zadržale su približno istu razinu posjećenosti. Najposjećenija je bila stranica Kluba Socijaldemokrati (2079 posjeta), a slijede stranice Kluba HDZ-a (1755), Kluba SDP-a (1292) i Kluba Domovinskog pokreta (1209).
Posjećenost veću od tisuću još su zabilježile stranice klubova Za pravednu Hrvatsku i Zeleno-lijevog bloka.
Rubrika s informacijama o predsjedniku Sabora i njegovim aktivnostima posjećena je 8188 puta. Stranice saborskih odbora pregledane su više od 46 tisuća puta, a najveću posjećenost imali su Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku (1379 posjeta), Odbor za financije i državni proračun (1113) te Odbor za poljoprivredu (1109).
Iznimnu zainteresiranost javnost je pokazala za sjednice odbora na kojima su saslušavani kandidati za ministre. Tako je videosnimka saslušanja Ivana Paladine kao kandidata za ministra graditeljstva imala 2071 pregled, a ona saslušanja Davora Filipovića kao kandidata za ministra gospodarstva 5541 pregled. Među aktima o kojima je Sabor raspravljao, najčitaniji su bili Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi (1476 pregleda) i Konačni prijedlog izmjena zakona o poljoprivrednom zemljištu (1441 pregled). Internetske stranice Sabora do 17. srpnja imale su više od 1,78 milijuna pregleda, većinom iz Hrvatske, a slijede SAD, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Kina, Francuska, Srbija.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poslalo je inspekciju u dvije podružnice Centra za socijalnu skrb Zagreb kako bi se provjerilo je li u slučaju 61-godišnjeg Z.P.-a koji je pet kilometra od centra grada živio u nehumanim uvjetima u kući bez vode i struje, bilo nepravilnosti u postupku. Utvrđeno je da ih je – bilo.
Hranili ga susjedi
U tijeku je izrada pojedinačne upute s mjerama za svaku od podružnica. Riječ je o podružnicama Novi Zagreb i Susedgrad, u kojima su u četvrtak obavljeni terenski očevidi i uvidi u predmete te su uzete izjave nadležnih stručnih djelatnika. U Ministarstvu ističu da su zatražili očitovanja podružnica Novi Zagreb i Susedgrad te CZSS-a Zagreb, nadležne policijske postaje, liječnice opće medicine i Klinike za psihijatriju Sveti Ivan Jankomir. Prema neslužbenim informacijama, muškarac, osoba s invaliditetom, smješten je u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan na dugotrajno liječenje i radi se na tome da ga se smjesti u udomiteljsku obitelj ili neku ustanovu. “Neosporno je da je u slučajevima kada osoba živi u neodgovarajućim stambenim uvjetima i tako osim sebe posredno svojim ponašanjem dovodi u potencijalnu opasnost i susjede potrebna suradnja nadležnih tijela”, poručili su u Ministarstvu i dodali da se takvi slučajevi trebaju prijaviti nadležnima, kako bi se na vrijeme osigurala pomoć. Prijaviti se može nadležnoj policijskoj postaji, obiteljskom liječtvrtkama niku, nadležnom centru za socijalnu skrb ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbrinjavanju 61-godišnjaka prethodili su “gluhi telefoni” jer susjedi tvrde da su u više navrata u lipnju i srpnju nazivali Centar za socijalnu skrb, no nitko nije reagirao. Sami su mu donosili hranu. S vremenom mu se psihofizičko stanje pogoršavalo, pa je postalo jasno da se ne može brinuti sam o sebi. Odbijao je navodno mogućnost da sam zatraži pomoć. Dolazila je i hitna pomoć i policija. Tek kad je priča o 61-godišnjaku izašla u medijima, nešto se pokrenulo.
– On ne može otići do dućana, godinu dana ne iznosi smeće, čuo sam da nema ni primanja. Isključili su mu
Nije bio u evidenciji
U Centru za socijalnu skrb pravdaju se da 61-godišnjaka nemaju u evidenciji pa nisu ni znali da mu treba pomoć. “Nakon zaprimanja obavijesti, Centar je pokrenuo postupak adekvatnog zbrinjavanja u skladu s važećim zakonskim propisima, a nakon što smo pribavili neophodnu suglasnost gospodina Z.P.-a”, poručili su iz Centra. U Gradskom uredu za socijalnu zaštitu rekli su da nisu nadležni i da su o svemu obavijestili
• Centar.