Jerman i Zadravec: Nema najezda zmija, osa i stršljenova, čak ih je i manje nego inače
Mnogi građani smatraju da je u Hrvatskoj ove godine najezda zmija, stršljena i osa, no stručnjaci ističu kao je situacija zapravo potpuno drukčija – njihov je broj jednak kao i prethodnih godina, ako ne i manji. Prijašnjih godina, naveo je za Večernji TV predsjednik udruge Pčelinjak Dražen Jerman, imali su oko 300 intervencija u sezoni rojenja, a prošle i ove otprilike 150 intervencija.
U Hrvatskoj tri otrovnice
– Ljudi ne poznaju biologiju te razvoj osa i stršljena, koji su u drugoj polovini kolovoza i početkom rujna u najvećoj snazi. Onda imaju dojam da ih je jako puno – kazao je, a s njime se, kada je riječ o zmijama, složio stručnjak iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Mladen Zadravec.
– Sa zmijama je slična stvar kao i s osama i stršljenima, svake se godine govori da je najezda i da ih ima sve više, ali stvarnost je potpuno drukčija. Prema svemu što možemo znati, na svjetskoj razini brojnost zmija opada. Sudeći po svima nama koji na terenu radimo sa zmijama, postaje sve teže i teže na nekim lokacijama uopće nalaziti zmije – rekao je te se osvrnuo na vrste zmija u Hrvatskoj.
– U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od toga su tri otrovnice iz porodice ljutica – poskok, riđovka i planinski žutokrug – rekao je. Istaknuo je da gledajući društvene mreže, ispada kao da oko Zagreba najviše ima riđovki, no u stvarnosti je to jedna od najrjeđih vrsta. Građani, naime, ne prepoznaju različite vrste te zbog toga često kad ugledaju zmiju, vjeruju da je riječ o riđovki.
Istaknuo je kako zmije ne skaču te ih opisao kao “debele svinjice koje leže i idu”. Pri susretu s njima najvažnije je ostati smiren, a ako dođe do ugriza, treba sjesti ili leći te pričekati pomoć. Potrebno je skinuti nakit, koji bi mogao postati previše tijesan, a rana se ne smije rezati i ne smije se isisavati mjesto ugriza. Također, rana se ne smije ni zagrijavati, ni hladiti.
– U velikoj većini slučajeva zmije će štedjeti svoj otrov. Potreban im je za prehranu, za svladavanje plijena. Koristit će ga jedino ako baš treba – objašnjava. Kada je riječ o ubodima, Jerman naglašava kako su reakcija na ubod i alergijska reakcija dva različita pojma. Ako ubodeni dio tijela natekne, to je normalna reakcija na ubod, a pomoć liječnika treba potražiti pojave li se teškoće poput preintenzivnog svrbeža, gušenja ili škakljanja u grlu. Smrti slučajevi od uboda vrlo su rijetki, jednako kao i od ugriza zmija. U posljednjih 40 godina u Hrvatskoj je od ugriza otrovnice preminulo šest osoba, no one su imale dodatne otegotne okolnosti zbog kojih je došlo do smrti. Zadravec je istaknuo kako će u Hrvatskoj ponovno početi proizvodnja protuotrova koji je, kaže, bio vrhunske kvalitete i djelovao pouzdano protiv otrova šest vrsta zmija.
Stršljeni i ose ulaze u garaže
U prirodi se, naglasili su stručnjaci, ne treba kretati kao “muha bez glave” te treba gledati oko sebe kao i kod prelaženja ceste. Pčele u prirodi nisu sklone ulaziti u zatvorene prostore, no stršljeni i ose mogli bi, primjerice, u garaže. Često je teško zatvoriti sve otvore kroz koje bi mogli ući, no Jerman otkriva kako se stršljeni nikada ne vraćaju u isto gnijezdo. Zbog toga ih po zimi i nije najbolje uklanjati.
– Ako ga uklonite, dajete prostor da ga ponovno napravi. Ako ga ostavite, izbjegavat će tu lokaciju – ustvrdio je. Stručnjaci se slažu kako je važno voljeti prirodu, naučiti živjeti s njome te ne ugrožavati druga bića jer do uboda ili ugriza najčešće dolazi ako se kukac ili zmija osjeća ugroženo, primjerice ako ih se nehotice pritisne ili stane na njih. •
Nakon ugriza zmije treba sjesti ili leći te pričekati pomoć, a ranu se ne smije rezati ili isisavati. Pri ubodu ose ili stršljena pomoć liječnika valja potražiti zbog svrbeža, gušenja ili škakljanja u grlu