Društveni, politički i ekonomski poremećaji
Užurbani lipanjski dan Franziske Giffey, gradonačelnice Berlina, prekinuo je jedan od njezinih suradnika kazavši joj da ima videopoziv iz Kijeva. Zvao je Vitalij Kličko, nekadašnji boksački šampion, danas gradonačelnik glavnog ukrajinskog grada koji već mjesecima, kao i cijela Ukrajina, trpi teret ratnih užasa koje je pokrenula Rusija. Berlinska gradonačelnica i kijevski gradonačelnik pozdravili su se te počeli razgovarati o situaciji u Kijevu, ratu u Ukrajini, žrtvama... Razgovor je bio srdačan i trajao je 15-ak minuta. A onda je Kličko kazao nešto što je Franzisku Giffey natjeralo da posumnja ne samo u njegove riječi, već i u njegovu fizičku vjerodostojnost...
”Čujte, ukrajinski izbjeglice u Njemačkoj zapravo pokušavaju prevariti njemački socijalni sustav i iz njega izvući što veću korist, financijsku naravno...”, kazao je Kličko svojoj sugovornici.
”Oprostite na trenutak, imam drugi poziv”, snašla se ona.
Stanku je iskoristila da nazove ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj te provjeri što u tom trenutku radi Vitalij Kličko. Ispostavilo se da razgovor s njom nije bilo ono što je Kličko u datom trenutku radio, pa je Franziska Giffey shvatila da je dobro namagarčena, odnosno da je žrtva ozbiljnog kibernetičkog kriminala. Poznatog kao tzv. deepfake, pri čemu se naprednom tehnologijom uz pomoć umjetne inteligencije mogu stvoriti lažne situacije pa čak kreirati i političari koji drže lažne govore...
”Nije bilo nikakvih znakova koji bi upućivali na to da se ne radi o stvarnoj osobi. Izgleda da se radilo o deepfakeu”, priopćio je njezin kabinet nakon što se doznalo za razgovor berlinske gradonačelnice i “Klička”.
O cijelom za nju ne baš ugodnom događaju, oglasila se i ona sama.
”Nažalost, realnost je da se rat vodi svim sredstvima, uključujući i internet, da bi se digitalnim sredstvima potkopalo povjerenje i diskreditirali partneri i saveznici Ukrajine”, kazala je F. Giffey.
Uskoro će se ispostaviti da nije bila jedina gradonačelnica nekog velikog europskog grada koja je vodila opisane razgovore s “Kličkom”. Jer slična stvar dogodila se i Joséu Luisu Martínezu Almeidu, gradonačelniku Madrida, te Michaelu Ludwigu, gradonačelniku Beča. Obojica su primila poziv ili su razgovarala s “Kličkom” dok im u toj konverzaciji nešto nije postalo sumnjivo. Svi navedeni razgovori prijavljeni su policiji, koja ih istražuje, no realno gledajući teško da će se počinitelj otkriti jer iza te operacije vjerojatno stoje vrlo ozbiljni IT stručnjaci koji se jako dobro koriste tehnologijama te znaju i prikriti svoje tragove.
Koliko zloporaba takve tehnologije može biti i financijski unosna, svjedoči primjer s početka 2020., kada je bankovni menadžer u Hong Kongu primio poziv direktora kompanije s kojim je razgovarao i prije. Zato mu je i prepoznao glas te nije ništa posumnjao kada mu je spomenuti direktor priopćavao novosti. Kompanija se pripremala na kupnju novih akvizicija pa mu je stoga odmah trebalo prebaciti 35 milijuna dolara. Da bi se posao obavio kako treba, angažiran je i odvjetnik, pojašnjavao je direktor bankaru, navevši mu uz to da na e-mailu ima sve potrebne podatke kako bi novac prebacio. Ništa ne posumnjavši, bankar je učinio kako mu je rečeno, a istraga koja je uslijedila u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) pokazala je da je riječ o dobro osmišljenoj prijevari u kojoj je sudjelovalo najmanje 17 ljudi koji su novac razbacali po bankovnim računima diljem svijeta. Tako je 400.000 dolara završilo na računima jedne američke banke pa se u cijelu priču uključio i FBI. Istraga je pokazala da je riječ o krađi koja je počinjena uz pomoć alata za modulaciju glasa, i to tek takvoj drugoj poznatoj, zbog čega je krađa tih 35 milijuna dolara postala ogledni primjer koji u svojim godišnjim izvješćima spominju razne agencije za provedbu zakona, poput FBI-a i Europola.
Osim toga, Europol je nedavno objavio izvješće u kojem pojašnjava kako deepfake tehnologija utječe na kriminalne aktivnosti, javnost, ali i snage reda. Kao posebno zabrinjavajući ističe se podatak da brojnim upozorenjima usprkos, javnost nije svjesna kakva je to tehnologija i kako može utjecati na nečiji život. Opsežno istraživanje provedeno 2019. pokazalo je da oko 72 posto ljudi u Velikoj Britaniji nije svjesno da su bili na udaru deepfake tehnologije ni kako je to utjecalo na njih. A riječ je o tehnologiji čijim se korištenjem, odnosno zloporabom može proizvesti ozbiljna ne samo financijska, već i društvena šteta. Jer puštanjem, pojednostavljeno rečeno, lažnih videa stvarnih osoba, koje govore nešto što nikada nisu rekle, može doći do ozbiljnih društveno-političko-ekonomskih poremećaja unutar neke države ili zajednice. Takva tehnologija može se koristiti, a i koristi se, za dezinformiranje javnosti, širenje lažnih vijesti te snažno i jako može utjecati na osobne i društvene slobode. Da sve navedeno nije baš mali problem, smatra Europol koji procjenjuje da bi do 2026. godine 90 posto sadržaja objavljenog na internetu, poglavito na društvenim mrežama, moglo biti sintetički generirano!? Odnosno lažirano. A kakav utjecaj takva laž može