Cijena struje šest je puta manja od tržišne, tko će platiti razliku?
Prema objavljenim podacima, HEP grupa raspolagala je u 2021. godini sa 19,13 TWh proizvedene i kupljene električne energije, a HEP Opskrba prodala je svojim kupcima u Hrvatskoj 8,1 TWh električne energije. Na hidroelektrane je u tom miksu otpadalo 36 posto. Međutim, svjedočimo izuzetno sušnoj godini koja bi po logici stvari trebala utjecati na proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Pogledamo li izvješće HEP-a za prošlu godinu, tamo stoji kako su 2021. godinu obilježile povoljne hidrološke prilike te je u hidroelektranama proizvedeno 6,8 TWh, što je 1,5 TWh (27,5%) više nego u 2020. godini. U termoelektranama i termoelektranama toplanama proizvedena su 4,0 TWh, odnosno 52 GWh manje u odnosu na 2020. godinu, dok je iz Nuklearne elektrane Krško ostvarena isporuka 2,7 TWh, što je za 311 GWh (10,3%) manje, s obzirom na to da je u travnju 2021. godine obavljen redovni remont. HEPove sunčane elektrane i bioenergane (drvna sječka) ukupno su proizvele 23 GWh, dok je prva HEP-ova vjetroelektrana, Korlat, koja je u 2021. godini počela s redovnim radom, proizvela 173 GWh.
Znatni gubici
U HEP-u naglašavaju da su u dosadašnjem dijelu godine u čitavoj Europi vladale izrazito nepovoljne hidrološke okolnosti za proizvodnju hidroelektrana, pa tako i u Hrvatskoj.
– Stoga je energetska vrijednost dotoka vode u prvih sedam mjeseci 2022. bila 36,7 posto manja od planirane. Režimom rada hidroelektrana u idućem razdoblju će se, kao i do sada, upravljati s obzirom na planiranu zapunjenost akumulacija, potrebe sustava i optimiranje ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a – kažu i dodaju kako HEP sve potrebne energente za proizvodnju električne energije, kao i preostale potrebne količine električne energije, kontinuirano nabavlja na tržištu, iz više međunarodnih izvora.
Kućanstva u Hrvatskoj struju plaćaju od 72 do 75 eura po MWh, a cijena energije na burzama trenutačno je oko 430 eura po MWh
– Također, s ciljem sigurne opskrbe energijom svih svojih kupaca, kontinuirano održavamo visoku pogonsku spremnost i optimiziramo rad elektrana. Zahvaljujući navedenim aktivnostima, ne očekujemo probleme u opskrbi potrošača električnom energijom u idućem razdoblju – poručuju iz HEP-a. Dodaju da u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama Europske unije, krizne mjere vezane uz dostatnost i sigurnost opskrbe energijom i energentima donose nadležna državna tijela.
– Planovi pripravnosti dio su redovnih aktivnosti HEP-a. U ovom trenutku ti se planovi prilagođavaju aktualnoj energetskoj situaciji te smjernicama i odlukama Europske komisije i Vlade RH – odgovorili su nam iz HEP-a.
Dio stručnjaka s kojima smo razgovarali upozorava da će suša i cijena električne energije koju plaćaju hrvatski građani negativno utjecati na poslovanje državne elektroenergetske kompanije.
– HEP struju u hidroelektranama proizvodi po 20 eura, a dosad ju je ljudima prodavao po 70 eura. Sada, kada energije nedostaje, tu struju na tržištu moraju kupovati po 400 eura, ali je i dalje prodaju po 70 eura. To znači da će gubici biti znatni – upozorava jedan energetski stručnjak.
Održava se socijalni mir
Jedno od rješenja za smanjenu proizvodnju bilo bi angažiranje dodatnih proizvodnih kapaciteta, čemu su pribjegli u Njemačkoj. Međutim sve su elektrane već u pogonu, pa tako i sve termoelektrane na ugljen. Zbog socijalnog mira poskupljenje struje za građane drži se krajnjim scenarijem. Stručnjaci pritom ističu da ljudi moraju biti svjesni kako cijena električne energije koju plaćaju kućanstva u Hrvatskoj iznosi od 72 do 75 eura po MWh, dok se cijena energije na burzama trenutačno kreće oko 430 eura po MWh. Znači, u ovom trenutku plaćamo šest puta manju cijenu od tržišne, a HEP zbog loše hidrološke situacije mora kupovati struju, što će vjerojatno rezultirati velikim gubicima.
– Alternative postoje, no država mora biti aktivnija. Kratkoročno su nam alternative male i slabe, dugoročno stojimo bolje i to mora biti ubrzanje izgradnje obnovljivih izvora te početak izgradnje drugog bloka NE Krško. Sve ostalo se čeka predugo. Od ishodovanja dozvola za hidroelektranu u Senju, primjerice, do početka realizacije treba 15-20 godina – upozoravaju stručnjaci.
No, naši se sugovornici pitaju zašto država ne bi subvencijama omogućila ubrzanje izgradnje solarnih elektrana na svim kućama u Hrvatskoj, a potrebno je i skratiti proces izdavanja dozvola za izgradnju velikih proizvodnih kapaciteta temeljenih na solaru, vjetru, biomasi, geotermalnim izvorima, što se sada znatno odugovlači. Time bi se u budućnosti supstituirao nedostatak hidroenergije u sušnim razdobljima. Klimatske promjene su činjenica pa je pitanje kako će sušne godine izgledati u budućnosti, možda još i gore nego ove godine.