Nismo u klimatskoj kataklizmi, ali smo u krizi

1 Jesmo li pred kataklizmom?

Sljedećih godina definitivno očekujemo nastavak zagrijavanja i toplinskog opterećenja. U vremenskim događajima kao što su suše, poplave i požare u narednih desetak godina možemo očekivati sličnu statistiku pojavnosti i jačine kao u bliskoj prošlosti. Na još duljim vremenskim skalama do sredine stoljeća i kraja stoljeća, jug Europe može očekivati sve češću pojavu uvjeta za stvaranje suša i požara, a sjever Europe poplava.

Ne bih rekao da smo u klimatskoj kataklizmi, no možemo situaciju opisati kao ozbiljnu klimatsku krizu vrijednu posebnog fokusa.

2 Što se događa u svijetu da je došlo do takve neviđene klimatske promjene? Dok smo se mi u Zagrebu kuhali na +40 Celzijevih stupnjeva, na Bliskom istoku temperature su bile desetak stupnjeva niže?

Kad govorimo o vremenu i klimi, moguće su u svakom trenutku razlike između vremenskih situacija u različitim dijelovima svijeta, no svaki taj dio moramo pratiti kroz dulje klimatske skale od 30, 50 i 100 godina. Takav tip analiza upućuje nas na zaključke o nepobitnom zagrijavanju planeta, više nego što je moguće kad ne bismo imali umjetno pojačan učinak zagrijavanja. Za temperaturu i toplinska opterećenja ova činjenice postala je očita tijekom 20. stoljeća, a sada u 21. stoljeću dobivamo sve više uvida i sve jači signal o klimatskim promjenama i u hidrološkom ciklusu.

3 Što nas čeka u budućnosti i kako možemo spasiti svijet?

S obzirom na postojeće stanje emisija stakleničkih plinova kao što su ugljikov dioksid, metan, didušikov oksid te koncentracije tih istih plinova u atmosferi, očekujemo nastavak globalnog zagrijavanja. Kada će se taj proces usporiti i zaustaviti, ovisi o brzini rješavanja izvora problema, tj. tehnološkog osvježavanja naših sustava za proizvodnju energije, hrane, načina transporta, industrijskih procesa, načina grijanja i hlađenja prostora. Osobno sam uvjeren da će paralelno rješavanje problema globalnog zagrijavanja i loše kvalitete zraka doprinijeti i većoj energetskoj sigurnosti naših gradova i sela, a to je proces kojem se moramo jako posvetiti sljedećih 25-30 godina želimo li izbjeći još ozbiljniju destabilizaciju klimatskog sustava.