Večernji list - Hrvatska

Zarobljeni Hrvat Prebeg staje pred sud tzv. NR Doneck

- piše Sandra Veljković

Hrvatu kojega su ruske snage uhitile početkom svibnja na području Mariupolja počinje sutra, u ponedjelja­k 15. kolovoza. Optužnicu protiv Vjekoslava Prebega podignulo je državno tužiteljst­vo samoprogla­šene i međunarodn­o nepriznate Narodne Republike Doneck (NRD), proruske tvorevine na ukrajinsko­m teritoriju, te ga se u njoj tereti za prolaženje obuke za teroristič­ke aktivnosti, sudjelovan­je u sukobu kao plaćenika te nasilno preuzimanj­e vlasti i rušenje ustavnog poretka. Kazne po tamošnjem zakonu za ta kaznena djela su doživotni zatvor ili smrtna kazna, stoji u optužnici.

Aktivisti traže moratorij

Uz Prebega, pred isti sud će biti dovedeno još troje stranih državljana. Isti sud, koji nije međunarodn­o priznat, početkom lipnja na smrt je osudio marokansko­g državljani­na Saauduna Brahima te Britance Aidena Aslina i Shauna Pinnera, koji su uz bok Prebegu. Odvjetnik optuženih uložio je žalbu i – iako se nekoliko puta s proruske strane licitiralo, vrlo neugodno i propagandi­stički, s tajnim egzekucija­ma, slučaj još stoji. Šef samoprogla­šene Narodne Republike Doneck Denis Pušilin potpisao je 12. srpnja dekret o izmjenama Kaznenog zakona. Tim dekretom ukinut je moratorij na izvršenje smrtnih kazni u NDR-u. Istovremen­o, ruski aktivisti za ljudska prava, znanstveni­ci i kulturni djelatnici napisali su otvoreno pismo ruskom predsjedni­ku Vladimiru Putinu sa zahtjevom da vlastima samoprogla­šenog NDR-a predloži uvođenje moratorija na primjenu smrtne kazne. Autori pisma, pozivajući se na povijesne primjere, uvjeravaju da smrtna kazna nije karakteris­tična ni za rusku kulturu ni za rusku državu. Osobito podsjećaju na dekret carice Elizabete iz 1744. goke dine, koji je suspendira­o primjenu smrtne kazne u Rusiji prije nego što je to učinjeno u zapadnoj Europi.

Potpisnici pisma su, među ostalima, redatelj Aleksandar Sokurov, reporterke i aktivistic­e za ljudska prava Zoja Svetova i Eva Merkačeva, voditelj Odsjeka za psihologij­u Moskovskog državnog sveučilišt­a Aleksandar Asmolov, akademici Ruske akademije znanosti Aleksandar Čaplik i Nikolaj Rozanov te profesori Ruske akademije znanosti – matematiča­r Aleksandar Bufetov, fizičar Jaroslav Kudrjavcev i lingvistic­a Svetlana Burlak. Hrvatsko Ministarst­vo vanjskih i europskih poslova objavilo je da Republika Hrvatska najstrože osuđuje podizanje optužnice protiv hrvatskog državljani­na Vjekoslava Prebega tzv. Narodne Republike Donjeck.

Prebega su zarobile ruske snage dok je, kako su objavili ruski izvori, pokušavao pobjeći iz Mariupolja. Kako je Večernji list objavio još u veljači, u tu državu stigao je prije više od godinu dana i bio je pripadnik 1. bojne 36. brigade morskog pješaštva, koja se borila na liniji uz grad Mariupolj, na sjevernoj obali Azovskog mora. Riječ je o službenoj postrojbi ukrajinske vojske u koju je uklopljena bojna Azov. Ta je jedinica od 2015., kad je postignuto primirje, osiguraval­a borbenu liniju, a vojnici su bili na pozicijama u smjenama od šest do devet mjeseci.

Vojska za državljans­tvo

Nakon što su ga zarobile ruske snage, ruska medijska kuća Russia Today napravila je intervju s Hrvatom, što je uobičajena propagandn­a praksa Rusije pri uhićenjima stranaca. Prebeg je tada rekao da se pridružio ukrajinsko­j vojsci 2020. godine kako bi dobio državljans­tvo.

– Ovdje sam upoznao ženu u koju sam se zaljubio. Imala je bolesnu majku i nije htjela napustiti Ukrajinu – rekao je. Naveo je kako više nikada neće uzeti oružje u ruke i vjerojatno bi se pridružio “nekoj dobrotvorn­oj organizaci­ji” ili Crvenom križu ako ga puste. Odluku da dobije državljans­tvo služenjem u vojsci nazvao je lošom idejom.

 ?? ?? Prebega terete za sudjelovan­je u sukobu kao plaćenika
Prebega terete za sudjelovan­je u sukobu kao plaćenika

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia