Humanitarna kriza u Afganistanu sve teža, najveća represija nad ženama
Danas se obilježava godina dana od pada Kabula, glavnog afganistanskog grada, u ruke talibana. Do osvajanja Kabula većina regionalnih prijestolnica u Afganistanu već je bila pod kontrolom talibana i to nakon povlačenja američke vojske, koje je počelo u veljači 2021. i koje je, prema planovima, trebalo biti dovršeno do rujna iste godine.
Vuk ćud ne mijenja
Pad Kabula bio je vrhunac velike talibanske ofenzive koja je počela u svibnju 2021. protiv afganistanske vlade. Do zauzimanja grada došlo je nekoliko sati nakon što je predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz države. Ofenziva talibana bila je ohrabrena odlukom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je najavio povlačenje iz Afganistana nakon 20 godina smatrajući kako je misija tamo završena i terorizam je iskorijenjen.
U pregovorima o povlačenju iz Afganistana Amerikanci su postavili uvjete talibanima za priznanje – potpuni prekid komunikacije s ISIL-om i Al-Qa’idom te otvaranje sigurnosnog koridora za izlazak svih građana Afganistana i stranaca koji žele napustiti zemlju. Iako su talibani pristali na uvjete, nisu poštovali dogovor. Godinu dana nakon povrataka talibana na vlast, koje su i čelnici EU i SAD-a najavili kao nove talibane koji nisu poput onih koji su vladali Afganistanom do 2001. godine, vjerujući u reformu i da je došlo do demokratizacije, nažalost, očekivanja nisu ispunjena. Nakon što su talibani prošle godine preuzeli kontrolu nad Afganistanom, obećavajući da će donijeti mir u zemlju koja je uzdrmana desetljećima sukoba i američkom okupacijom, na prvu godišnjicu otkad su na vlasti pojavila se zabrinutost oko sigurnosne situacije u zemlji. ISIL je uspio izvesti nekoliko smrtonosnih napada, a američki napad bespilotnom letjelicom eliminirao je vođu AlQa’ide Aymana al-Zawahirija, što je izazvalo zabrinutost Zapada da su naoružane skupine našle utočište u Afganistanu. Strane snage, predvođene SAD-om, povukle su se iz zemlje nakon što su se talibani složili s time da neće dopustiti da se afganistanskim tlom koriste naoružane skupine za ciljanje zapadnih interesa. Afganistanu je danas pod talibanima još gore nego što je to bilo do 2001. godine. Kako kaže poslovica: “Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada!” Godinu dana nakon što su se talibani vratili na vlast u Afganistanu, počele su se pojavljivati podjele unutar pokreta, posebno oko margine koja je bila na raspolaganju njegovim vođama za uvođenje reformi. Pobjeda pokreta nad prethodnom vladom, koja je bila potpomognuta iz inozemstva, okončala je borbe, donijevši olakšanje Afganistancima u velikim razmjerima, posebno ljudima iz ruralnih područja koji su podnijeli najveći teret nasilnog sukoba koji je trajao dva desetljeća. Međutim, financijska, gospodarska i humanitarna kriza, s kojima se Afganistan suočava, samo su se pogoršale. Broj Afganistanaca koji žive ispod granice siromaštva povećao se i sada je 20 milijuna njih na rubu gladi, mnogi su upali u dugove, a obitelji u užasnim životnim uvjetima prisiljene su birati hoće li prodavati djecu ili organe. Na snazi su ponovno mnogi šerijatski zakoni i zabrane, a slušanje glazbe, pušenje nargile i kartanje strogo su kontrolirani u konzervativnim područjima, dok su prosvjedi gušeni, a novinarima se redovito prijeti ili ih se uhićuje. Afganistan je izgubio više od polovice novinara, posebice žena, otkako je talibanski pokret preuzeo vlast prije godinu dana, pokazalo je istraživanje koje je provela organizacija “Reporteri bez granica”. Prema njihovim procjenama, “prije dolaska talibana na vlast bilo je 11.857 novinara, a danas ih je ostalo samo 4759”. Organizacija je navela da je “76,19 posto novinarki izgubilo posao”.
”Uvjeti života i rada za žene u Afganistanu bili su teški, a i sada je tako. Danas živimo u situaciji bez presedana”, kaže novinarka u Kabulu
Egzodus novinarki
U studiji, koju je ta organizacija objavila na svojim stranicama, navodi se da je “zemlja 15. kolovoza 2021. imala 547 medija, a nakon godinu dana njih 219 prestalo je s radom.” S druge strane, pojavila su se četiri nova medija. Organizacija je potvrdila da su u nekim regijama brojne institucije bile prisiljene prekinuti emitiranje zbog zamjene glazbenih programa i vijesti vjerskim programima. Prije nego što su ova dva zahtjeva stupila na snagu, bilo je 2756 žena koje su radile kao novinarke u medijskim organizacijama ili s njima surađivale, ali njihov broj trenutačno je ograničen na 656, od kojih je većina u glavnom gradu Kabulu.
– Uvjeti života i rada za žene u Afganistanu bili su teški, a i sada je tako. Danas živimo u situaciji bez presedana – rekla je novinarka koja radi u Kabulu, ističući kako su ponovno obavezne burke, a školovanje žena opet je
• zabranjeno.