Od mjesta do onih uz koje se vežu neobjašnjive pojave
Gospina ukazanja
janski narod koji Mariju štuje i kao zaštitnicu otoka. No Velika Gospa ne može proći i bez tradicijske glazbe lokalnih glazbenika, kao ni velikih vatrometa koji se pripremaju jer se Uznesenje Blažene Djevice Marije poklapa s još jednim važnim događajem u malteškoj povijesti. Naime, u jeku Drugoga svjetskoga rata 15. kolovoza 1942. u britanskoj operaciji “Pedestal” tanker sa zalihama za opskrbu savezničkih snaga i stanovništva uspio se probiti do Malte – piše Glas Koncila.
Marija je “zvijezda mora”
Na Bodenskom jezeru odvija se molitveno povezivanje Europe, povezujući tri zemlje – Švicarsku, Njemačku i Austriju.
– Blaženoj Djevici Mariji, koju se naziva i Zvijezdom mora, hodočasti se i brodovima. Bodensko jezero u predalpskom području prošle je godine na Veliku Gospu ugostilo 40. put brodsku procesiju vjernika iz triju zemalja: Švicarske, Njemačke i Austrije. Europa se tako na Marijin blagdan i simbolički povezuje – u molitvi i zajedništvu vjernika iz župa Rorschach, Lindau i Bregenz. Uz pratnju glazbenih sastava, brodovi ukrašeni cvijećem, križem i kipom Gospe Fatimske napuštaju te tri luke i susreću se na zamišljenoj granici triju država usred jezera. Tijekom putovanja brodom moli se krunica te se pjevaju marijanske pjesme pod vodstvom lokalnih sastava, a na mjestu okupljanja svećenik ili biskup obično održi homiliju te blagoslovi više tisuća okupljenih hodočasnika i bilje, što je običaj u zemljama njemačkoga govornoga područja. Na kraju slijedi vatromet u čast Blažene Djevice Marije – navodi Glas Koncila.
U Coyi, jednom od osam okruga provincije Calca u Peruu tradicionalna “Mamacha Asunta” obilježava se pompoznim slavljem od pet dana. Tada se intenzivna religioznost spaja s plesom i glazbom, a okuplja stanovnike ovog i drugih peruanskih okruga, ali i vjernike iz inozemstva. Slavlje kojemu je središnji dan 15. kolovoza prije sedam je godina proglašeno kulturnom baštinom nacije.
Svetište Crne Gospe u Čenstohovi u poljskom je narodu poznato i kao svetište Gospe od Jasne Gore, a hodočasničko je odredište pavlinski samostan iz 14. stoljeća. Vjeruje se da je autor Gospine slike koja se u njemu nalazi sv. Luka, a naslikana je na dasci stola koji je napravio Isus, o kojemu mu je govorila i sama Marija dok je pozirala, a na temelju toga je nastalo
• evanđelje po Luki.
Milijuni vjernika pohode ova svetišta, naročito na blagdan Velike Gospe. Evo nekih od najposjećenijih:
Ovdje se Gospa ukazala Bernardici Soubirous 1858. godine, ukupno 18 puta. Pri ukazanju 25. ožujka, Gospa je izjavila: “Ja sam Bezgrješno začeće”. Svetište je pohodilo šest papa.
Gospa se ovdje ukazala troje djece šest puta 1917. godine. Pri posljednjem ukazanju, dogodilo se “Čudo Sunca” koje je vidjelo 50 do 70 tisuća ljudi. Trajalo je oko 10 minuta, vidjelo se i s udaljenosti od 40 kilometara.
U ovom poljskom svetištu postoji slika Isusa i Marije za koju se smatra da ju je naslikao sv. Luka na dasci stola koji je sam Isus napravio te da ju je spasila sv. Jelena Križarica i donijela u Carigrad u 4. stoljeću.
Legenda govori da je u noći 10. prosinca 1294. na obale Italije, na krilima anđela s hrvatskog Trsata, donesena Sveta kućica iz Nazareta. Vjeruje se da je u toj kući živjela Marija.
Gospa se ukazivala Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu na brdu blizu Ciudad de Méxica od 9. do 12. prosinca 1531. Obratila mu se na njegovu jeziku i tražila da se na tome mjestu sagradi crkva. Na odjeći Juana Diega nastao je otisak slike Gospe koji se i danas čuva u bazilici.
Prema navodima vidioca, 19. rujna 1846. ukazala se Gospa djeci dok su čuvali krave na planini iznad La Salette. Melanie Mathieu Calvat (15) i Maximin Giraud (11) bili su zapanjeni pojavom lijepe dame u krugu sjajnog svjetla divno odjevene, ali - uplakane.
Gospa, sva u bijelom, s krunom na glavi gledajući prema nebu, ukazala se većem broju ljudi 21. kolovoza 1879. S njezine lijeve strane stajao je sv. Ivan Evanđelist, a s desne sv. Josip. Na mjestu ukazanja sagrađena je velika bazilika.
U austrijskom svetištu Mariazell svećenici na marijanske blagdane jedini u Europi nose plava misna ruha
Katolici su 1798. bili proganjani u Vijetnamu pa su se skrivali u prašumama, gdje su i obolijevali. Dok su se molili ukazala im se Gospa s Djetetom Isusom u naručju i s dvoje anđela. Gospa im je poručila koje je lišće lijek za njihove bolesti.
Prema legendi, plemiću Richeldisu de Faverchesu ukazala se Gospa 1061. i poručila mu da napravi repliku kuće Svete Obitelji iz Nazareta u kojoj je anđeo Gabrijel navijestio Mariji da će začeti Isusa. On je načinio drvenu kućicu u koju je postavio kip Marije s Djetetom Isusom u krilu.
Priču Zagrepčani znaju naizust. Te su kobne 1731. starim Gričem harali požari. Najžešći je buknuo 31. svibnja, a žestok zapadnjak proširio je plamen na 104 kuće i uništio veći dio Kaptola i Gornjeg Grada. Plameni jezici zahvatili su sjemenište i crkve, kula Kamenitih vrata izgorjela je do temelja. Tri dana poslije, na zgarištu, ispod debelog sloja pepela, udovica Modlar pronašla je sliku Majke Božje. Bila je netaknuta, izgorio joj je samo okvir pa je na Kamenitim vratima podigla barokni oltar kamo je postavljena. Od tada je prošlo gotovo 300 godina, a Majka Božja od Kamenitih vrata još uvijek bdije nad Zagrebom i njegovim stanovnicima, nijemo slušajući njihove molitve.
Uvijek je netko ovdje
”Pa i danas, kada svijetom vladaju neke druge vrednote nego ih ona predstavlja, privlači duše svojom mistikom. Ta Kamenita vrata česma su i napitak za sve duše koje su umorene i slomljene od svagdašnjeg života”, zapisao je 1931. povodom 200. obljetnice čuda na Kamenitim vratima Svetozar
Turiste zanimaju pločice s porukama zahvale. Misle da su tu pokopani stradali u Domovinskom ratu
Rittig, crkveni povjesničar i župnik Crkve Svetog Marka.
”Pomoćnica u svim nevoljama i protiv požara”, natpis je što stoji i danas u sklopu čudotvornog svetišta. A da Majka Božja od Kamenitih vrata zaista sluša i pomaže svima onima koji joj se obrate, svjedoče stotine zavjetnih pločica ugraviranih u zidove uokolo oltara, ali i mnogi slučajevi koje su zabilježili kroničari Zagreba. Rittig tako opisuje slučaj jednog svog suvremenika koji je sve izgubio na kocki i odlučio si oduzeti život. U najmračnijoj noći svoje duše prošao je Kamenitim vratima da se oprosti s Majkom Božjom posljednji put. Kada je ugledao njezinu sliku i plamen svijeća, rasplakao se i ostavio kocku zauvijek. U spomen-knjizi Rittig je opisao niz situacija kada je molitva na Kamenitim vratima sačuvala vjernike od velike nesreće, donijela im ozdravljenja od smrtonosnih bolesti, sačuvala živote sinova u velikim ratovima...
Posljednje malo čudo na Kamenitim vratima zbilo se u zoru 22. ožujka 2020. kada je Zagreb razorio potres. Teško su oštećene crkve, institucije i zgrade u cijelom Gornjem i Donjem gradu, no oltar Majke Božje na Kamenitim vratima bio je tog jutra nedirnut. S njega se nije pomaknuo ni cvijet niti se razbila ijedna vaza, što je utješilo i dalo snagu svima onima koji su se došli pomoliti onamo.
O cvijeću, svijećama i oltaru Majka Božje na Kamenitim vratima posljednjih 70 godina brigu vode Sestre milosrdnice. Danas je taj zadatak povjeren sestri Anđeli, koja stanuje u obližnjem samostanu časnih sestara u Frankopanskoj. O svetištu na Kamenitim vratima brine se desetak godina.
– Kamenita vrata nikad nisu prazna, gotovo se uvijek netko ondje moli. Dolaze zdravi i bolesni, mladi i stari... Ima i onih koji se mole svakodnevno više od 30 godina. Narod ujutro donosi i svježe cvijeće koje mi postavljamo na oltar iza ograde – govori pomalo sramežljivo sestra Anđela.
Na Kamenita vrata ljudi dolaze iz cijelog svijeta. Ponekad s njima razgovara na engleskom koji je naučila nekoć davno kada je bila u misijama u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog toga često i sluša ono što vodiči govore o povijesti svetišta. Jedan mladić koji prođe s grupom oko 11 sati ljudi govori najbolje, hvali ga Anđela. Mnogi je turisti sa zanimanjem ispituju o pločicama s uklesanim porukama zahvale.
Dolaze iz cijelog svijeta
– Misle da su ovdje pokopani stradali u Domovinskom ratu. Kada im objasnim da ih ondje postavljaju oni kojima je Majka Božja pomogla, oduševe se – priča časna Anđela. Svi koji ovuda prođu, zahvale se Majci Božjoj, s njom komuniciraju.
– Neki dan je došlo nekoliko njih iz Dalmacije, rekli su mi da čim dođu u Zagreb, najprije odu Majci Božjoj na Kamenita vrata – uz osmijeh će sestra Anđela. Njezin radni dan započinje oko 7.30 sati, kada ona i Ana, koja je zadužena za prodaju svijeća i suvenira, dođu i pripreme svetište za otvaranje u 8 sati.
– Kad se bliži Velika Gospa, više je ljudi, no mnogi ovdje pronalaze utjehu. Lijep je osjećaj biti tu, osjeća se prisutnost Majke Božje – govori Anđela dok s Anom čisti vosak dogorjelih svijeća koje stotine vjernika ondje svakodnevno pale uz tihu molitvu. Dok razgovaramo, čujemo ih kako tiho govore na španjolskom, talijanskom, njemačkom, engleskom, korejskom... Čini se da svi oni, svatko na svoj način, osjećaju čudesnu svetost oltara Majke
• Božje.
KAKO IGRATI Svaki red i stupac moraju sadržavati brojeve od 1 do 9. Brojevi se ne smiju ponavljati u istom redu ili stupcu.