Sprema li se Nobel za ranjenog književnika?
U pokušaju ubojstva teško je ozlijeđen Salman Rushdie nad kojim je 1989. godine proglašena fetva, a glava mu ucijenjena na više milijuna dolara
Književnik Salman Rushdie još uvijek se nalazi u bolnici u teškom stanju nakon pokušaja atentata, no polako se oporavlja, izvijestio je u nedjelju njegov agent Andrew Wylie. Podsjećamo, Rushdieja je u petak, netom prije no što je trebao održati predavanje u obrazovnom centru Institut Chautauqua u New Yorku, više puta nožem izbo 24-godišnji Hadi Matar. Prema posljednjim informacijama, slavni pisac skinut je s respiratora i može govoriti.
Kontroverzni stihovi
Napadač je na sudu izjavio kako se ne osjeća krivim te mu slijedi suđenje za pokušaj ubojstva. Iako službenih informacija o motivima Hadija Matara, Amerikanca porijeklom iz Libanona, još uvijek nema, može se pretpostaviti da je riječ o napadu motiviranom fetvom koja je nad Rushdiejem proglašena 1989. godine, nakon publikacije njegova romana “Sotonski stihovi”.
Ahmed Salman Rushdie, nagrađivani indijsko-britanski književnik, rođen je 1947. godine u Mumbaiju. Nakon preseljenja u Veliku Britaniju, školovao se na King’s Collegeu u Cambridgeu. Prvi roman “Grimus” izdao je 1975. godine, no svjetsku slavu stekao je svojim drugim djelom “Djeca ponoći”, za koje je 1981. godine nagrađen i prestižnom nagradom Booker. U svojim knjigama, koje se često opisuju kao djela magičnog realizma, Rushdie se nije libio baviti i političkim i vjerskim pitanjima pa se tako u “Djeci ponoći” bavio pitanjem indijske neovisnosti, a u romanu “Sram” političkim previranjima u Pakistanu. No, tek je njegova četvrta knjiga “Sotonski stihovi” izazvala neviđene kontroverzije. Naime, dio radnje Rushdie je temeljio na fragmentima iz života islamskog proroka Muhameda, dok se sam naziv romana odnosi na stihove koji su se navodno nekoć nalazili u Kuranu, a koje je proroku na prevaru prenio sam Sotona. Većina islamskih učenjaka danas odbija mogućnost da su ti stihovi, koji se odnose na štovanje triju poganskih božica, ikada objavljeni Muhamedu, odnosno da su ikada bili dio Kurana. Osim spominjanja kontroverznih stihova, mnogi su se muslimani diljem svijeta našli uvrijeđeni, smatrajući da se Rushdie u djelu otvoreno ruga postulatima islama i samom proroku Muhamedu, prikazujući ga u snovitim sekvencijama svog djela u negativnom svjetlu. Nakon što je knjiga 1988. godine objavljena u izdanju izdavačke kuće Viking Penguin u Velikoj Britaniji, a godinu dana kasnije i u Sjedinjenim Američkim Državama, doživjela je niz pohvalnih kritika, no uskoro je potaknula i nasilne prosvjede. Primjerci “Sotonskih stihova” javno su spaljivani, a u knjižarama koje su ih prodavale podmetane su bombe. Sve je eskaliralo 1989. godine kada je iranski vođa Ajatolah Homeini proglasio fetvu, odnosno smrtnu kaznu nad samim Salmanom Rushdiejem. Na iranskom državnom radiju tada je emitirana Homeinijeva poruka svim muslimanima diljem svijeta u kojoj je stajalo da autor, urednici i izdavači “Sotonskih stihova” zaslužuju smrt zbog uvreda izrečenih islamu i proroku Muhamedu, no neki smatraju i da je Homeini bio razjaren posebice gnjusnim opisom lika koji je navodno temeljen upravo na njemu. Nagrada za Rushdiejevo ubojstvo u jednom je trenutku iznosila i vrtoglavih 6 milijuna dolara, zbog toga je pisac idućih devet godina proveo gotovo u izolaciji, pod policijskom zaštitom, a Ujedinjeno Kraljevstvo i službeno je prekinulo diplomatske odnose s Iranom. Zbog izrečene fetve ubijen je japanski prevoditelj “Sotonskih stihova” Hitoshi Igarashi, a napadnuti su i talijanski prevoditelj Ettore Capriolo te norveški izdavač knjige William Nygaard. Godine 1993. skupina je islamista u pokušaju ubojstva turskog autora Aziza Nesina, koji je objavio isječak knjige u novinama, zapalila hotel u istočnoj Turskoj. Nesin je preživio, no u tom je incidentu poginulo čak 37 ljudi. Iako su tijekom godina postojali pokušaji da se fetvu ospori ili sasvim ukine, a vođa iranske vlade Muhammad Hatami 1998. godine izjavio je kako neće “niti podržavati niti sprečavati” atentate na Rushdieja, Homeinijev nasljednik ajatolah Ali Hamenei u više je navrata fetvu potvrdio. Umoran od skrivanja, Salman Rushdie posljednjih je godina živio relativno slobodnim životom, smatrajući da nakon više od 30 godina opasnosti više nema. Ipak, gotovo mu je presudio mladić na pragu života, koji se, kada su “Sotonski stihovi” objavljeni, još nije bio ni rodio.
Pisac je zbog proglašenja fetve proveo godine u izolaciji, pod policijskom zaštitom
Simbol slobode govora
Pokušaj ubojstva Salmana Rushdieja izazvao je oštre kritike diljem svijeta i učvrstio ga kao simbol slobode govora i mišljenja. A šuška se da bi autor, kojem je Nobelova nagrada za književnost godinama izmicala, ove godine mogao biti nagrađen tom najprestižnijom književnom nagradom. – Taj pisac kažnjen je jer je 30 godina pisao slobodne tekstove i tekstove koji oslobađaju. Mislim da nijedan pisac danas ne zaslužuje Nobelovu nagradu više od njega. Kampanja počinje sada – najavio je tako u svom tekstu ugledni francuski filozof Bernard-Henri
• Lévy.