HDZ-u zbog Ine pao rejting na 23,94 posto
Iako je vodstvo HDZ-a u proteklih mjesec dana uprlo sve snage kako bi saniralo štetne posljedice megaafere u Ini, redovito mjesečno istraživanje CroElecto za rujan pokazuje da stranka u tome još uvijek ne uspijeva. Istraživanje koje je agencija 2X1 komunikacije provela između 12. i 23. rujna pokazuje, doduše, da je stranka još uvijek u velikoj prednosti pred konkurentima, no od istraživanja u kolovozu njezin je rejting pao za puna dva postotna boda. Da su izbori danas, HDZ bi biralo 23,94 posto ispitanika, što je niži rejting u odnosu na onaj koji je stranka bilježila u ožujku nakon uhićenja ministra gospodarstva i pokretanja istraga protiv još dvojice sada već bivših članova Vlade. Najveći pad rejtinga HDZ pritom bilježi na sjeveru i istoku Hrvatske. Najveća stranka na ljevici, SDP, istodobno bilježi blagi porast s kolovoških 14,76 na 15,01 posto u rujnu. Zanimljivo, najveći rast rejtinga ova stranka bilježi u Zagrebu, unatoč najnovijem preslagivanju u glavnom gradu nakon burnog odlaska donedavnog šefa zagrebačke organizacije Viktora Gotovca. Opcija zagrebačkog gradonačelnika istodobno u rujnu bilježi neznatan pad u odnosu na kolovoz i trenutačno ima rejting od 9,74 posto. I Most je u blagom padu i u rujnu bilježi 8,83 posto potpore, dok veći rast bilježi Domovinski pokret – stranku Ivana Penave poduprlo je 7,22 posto anketiranih. Slijede Socijaldemokrati sa 3,32 posto, a prve isplate povećanih mirovina očito su se pozitivno odrazile i na HSU, koji u rujnu podupire 3,09 posto ispitanika. Osim DP-u, HDZ-ov pad pomogao je i Suverenistima koji bilježe 2,06 posto. Na više od jedan posto potpore još su i stranke Centar (1,95 posto), IDS (1,15 posto) te Radnička fronta (1,03 posto), a blizu je i Fokus (0,92 posto). Stranku Ključ Hrvatske Ivana Vilibora Sinčića podupire 0,69 posto anketiranih, dok dvije najveće oporbene stranke iz 90-ih danas zajedno nemaju ni jedan posto potpore. HSS podupire 0,46, a HSLS 0,34 posto anketiranih. Nezavisne liste biralo bi ukupno 1,95 posto ispitanika, a neodlučnih je čak 17,64 posto. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama, uz pogrešku uzorka +/-3 posto prema 95-postotnom
• stupnju pouzdanosti.