Iduće godine u eurozoni rast samo 0,25 posto, u Hrvatskoj 1,4
Ova je za Hrvatsku bila dobra godina, očekuju se stope rasta između 5,5 i 6 posto, no za 2023. nismo toliko optimistični jer sve što se događa u okruženju utjecat će i na Hrvatsku, ističe zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek
Kako se smanjuju temperature, tako raste pesimizam oko daljnjih ekonomskih kretanja te se ostvarenje europske i američke ekonomije u idućoj godini procjenjuje tek lagano iznad nule, uz puno ograda i neizvjesnosti. OECD je početkom ovog tjedna istaknuo da će stopa rasta u eurozoni 2023. godine biti samo 0,25 posto, i to zbog snažnog pada vodeće njemačke ekonomije od oko 0,7 posto.
Njemačka loše
Njemačka će recesija povući za sobom i ostale industrijski jače zemlje tako da će pravo umijeće biti sačuvati pozitivnu stopu, pa makar i za skromnu četvrtinu boda. OECD je sa svojom najnovijom procjenom pesimističniji od europskih institucija koje se, koliko god to mogu, trude sačuvati vedri duh i davati dojam da stvari drže pod kontrolom. Amerika bi, prema OECD-u, mogla neznatno sigurnije držati glavu iznad vode (0,5 posto rasta), dok bi globalna stopa rasta trebala biti oko 2,25 posto s azijskim i latinoameričkim državama kao predvodnicima. Da bi spustili inflaciju, Amerikanci su prošli tjedan povećali ključnu dolarsku kamatnu stopu peti put zaredom te se očekuje da će dolarska kamata do kraja ove godine doći do 4,4 posto. I sa sadašnjih 3 do 3,25 posto, hipotekarni stambeni krediti u SAD-u dostigli su 6 posto, a ponuda prezaduženih vlasnika kuća preplavila oglasnike nekretnina. Eurozona diže svoje kamate stope nešto sporijim tempom, no i ona će ga morati ubrzati ako se želi zaštiti od dodatnog prelijevanja inflacije preko sve jačeg dolara. Dolar je prevagnuo na svjetskim financijskim kladionicama moći te se doživljava kao sigurnija luka, za razliku od eura ili britanske funte koji gube na vrijednosti u odnosu na dolar ili švicarski franak.
Viceguvernerka Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek rekla bi da “ulazimo u zonu nemirnog leta”, kako se prije koji dan izrazila na jednoj Liderovoj konferenciji. Turbulencije će se, tvrdi centralna bankarica, prenijeti i na Hrvatsku za koju očekuje da će iduće godine imati stopu rasta od oko 1,4 posto! Skromno u odnosu na lanjskih deset ili dosadašnjih sedam posto iz prvog dijela godine, no opet povoljno ima li se na umu visoko podignuta ljestvica te kretanja u okruženju.
Pobjedu desne političke opcije i dolazak Georgie Maloni na čelo države financijska su tržišta dočekala s velikom skepsom i rastom prinosa na desetogodišnje talijanske obveznice na 4,4 posto. U odnosu na talijanski javni dug, hrvatskih bi se 3,4 posto moglo smatrati dobrom, ako ne i vrlo dobrom pozicijom ima li se na umu da je jedna Njemačka ovih dana probila vrijednost od dva posto, što je posljednji put zabilježeno prije dvanaest godina.
Euro zaštita od kamata
Očekuje se da će u rujnu doći do dodatnog ubrzanja inflacije u eurozoni, a iz bankarske grupacije RBA očekuju stopu od 9,7 posto zbog isteka ograničenja cijene goriva u Njemačkoj, poskupljenja dizelskog goriva te nove kolekcije odjeće i obuće. Što se tiče ostalih novih članica EU, prinosi na desetogodišnji dug uzorne Češke iznose 4,9 posto i sada ta zemlja plaća cijenu političke odluke da zadrže vlastitu valutu, poljski dug je 6,6 posto, a Mađarski za trećinu veći. Gleda li se ta strana priče, Hrvatska nije mogla izabrati bolje vrijeme za euro, neovisno o visokoj inflaciji koja zagorčava život građana. Bez eura bismo uz inflaciju imali i ogromne kamatne stope koje bi sve dužnike gurnule u očaj.
Što se tiče stope inflacije u Hrvatskoj, Sandra Švaljek kaže da se vidi pogoršanje iz projekcije u projekciju, a HNB-ova prognoza prosječne godišnje stope inflacije za 2022. je nešto viša od 10 posto.
– Ova je za Hrvatsku bila dobra godina, očekuju se stope rasta između 5,5 i 6 posto, no za 2023. nismo toliko optimistični jer sve što se događa u okruženju utjecat će i na Hrvatsku – rekla je Švaljek.
Ako bi došlo do potpunog prekida dotoka ruskog plina, to bi svakako imalo osjetan utjecaj na gospodarske performanse u europodručju i ostatku Europe. Rizik su i pogoršani uvjeti financiranja koji utječu na potrošnju, investicije i u konačnici na gospodarsku aktivnost, kao i cijene sirovina koje su trenutačno u padu zbog pogoršanja gospodarskih izgleda. Rizik za Hrvatsku u 2023. je i manji broj dolazaka turista, objasnila
• je Švaljek.