Porazno - od dva milijuna žena u Hrvatskoj, 801.374 u fertilnoj dobi
Živić: Dugotrajno nizak natalitet koji pratimo više desetljeća rezultira smanjenjem priljeva žena u fertilnu dob, a smanjivanju udjela žena u reproduktivnoj dobi pridonijelo je i iseljavanje
Hrvatska s 3,87 milijuna stanovnika ima 801.374 žene u fertilnoj dobi od 15 do 49 godina. Porazan je to podatak iz popisa stanovništva jer je udio žena u reproduktivnom razdoblju koji sada iznosi samo 39,9% smanjen u odnosu na popis iz 2011. kada je udio žena u fertilnoj dobi iznosio 43,9%. Usporedbe radi davne 1953. udio žena u fertilnoj dobi iznosio je 52,7%. S obzirom na to da je broj žena od 15 do 49 godina važan za biološku reprodukciju stanovništva, postojeći podaci pokazuju da Hrvatska ne može očekivati veći broj rođene djece od sada ionako malog broja od 36 tisuća nego samo sve niži broj rođenih, osobito ako država ne intervenira s mjerama pronatalitetne politike, koje bi išle puno dalje od povećanja naknada na rodiljskom i roditeljskom dopustu te zbrinjavanja djece u vrtićima.
Sve manje mladih žena
Iako Hrvatska ima ukupno 2,006.704 žene i više žena (51,83%) nego muškaraca (48,17%), najmanje ih je u fertilnoj dobi. Kad se gleda broj žena po dobnim skupinama, najviše žena imamo u dobi od 60 do 64 godine (152.013), te u dobi od 65 do 69 godina (149.378), a najmanje u dobi od 15 do 19 godina (91.501) te od 20 do 24 godine (101.750). Iako se rađa više dječaka nego djevojčica, udio žena iznad 65 godina je veći (25,3%) nego udio muškaraca (19,4%) i zbog duljeg životnog vijeka žena. Pad broja žena u reproduktivnom razdoblju posljedica je dugogodišnjeg smanjivanja rođene djece te iseljavanja mladih žena u proteklom desetljeću. Slaže se s time i demograf dr. sc. Dražen Živić.
- Dugotrajno nizak natalitet koji pratimo već više desetljeća rezultira smanjenjem priljeva žena u fertilnu dob, ali i muškaraca, jer je jednako poražavajuće i jedno i drugo, jer se smanjuje kontingent budućih roditelja u stanovništvu i broj bračnih partnera je sve skromniji. Naravno da je smanjivanju udjela žena u reproduktivnoj dobi pridonijelo i iseljavanje. Nekoć, prije tri-četiri desetljeća, u iseljavanju su prevladavali uglavnom muškarci, a sada je spolna struktura iseljenih muškaraca i žena gotovo izjednačena iako se još uvijek iseljava nešto više muškaraca. Danas se iseljava i žensko i muško mlado stanovništvo u najpovoljnijoj radnosposobnoj dobi, a time i fertilnoj, i jasno da se to odražava na udio ženskog stanovništva u reproduktivnoj dobi - govori Živić.
Kada se detaljnije pogleda fertilni kontingent, vidimo i da je starosna struktura žena u njemu sve nepovoljnija.
- Brojnije su generacije žena u starijoj fertilnoj dobi nego u mlađoj i to još više otežava postojeću lošu situaciju. U sadašnjim uvjetima brige za demografsku problematiku takav trend smanjivanja broja žena u fertilnoj dobi naravno da neće donijeti pozitivne učinke na kretanje nataliteta, pa će ukupna stopa fertiliteta i dalje padati jer je sve manje žena koje ulaze u dob za rađanje. Kada se tom broju žena koji je ionako sve manji doda broj žena koje zbog bioloških razloga ne mogu rađati i broj žena koje ne žele rađati, potencijalni reproduktivni kontigent je još skromniji. Mi imamo jako lošu situaciju i uz primjenu nekih standardnih mjera populacijske politike, koje su očito nedovoljne. U lošem, poražavajućem stanju trebali bismo jače pronatalitetne mjere sa snažnijim djelovanjem, zbog kojih bi se dio žena odlučio na rađanje ili rađanje više djece. Ne mogu se postojeći trendovi spontano promijeniti jer su apsolutne brojke male. Jer ne može 100 žena, da tako kažem, roditi više djece nego 1000 žena, u našim uvjetima. A ti uvjeti nisu samo egzistencijalni nego i društveni, vrijednosni. Da u društvu sada prevladava mentalitet od prije sto godina, čovjek bi rekao: ‘Pa dobro, i taj manji broj žena možda će roditi više djece’, ali nije tako - zaključuje Živić.
Ispod prosjeka EU
Inače, Hrvatska je i dosad sa stopom fertiliteta od 1,48 (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi) bila ispod prosjeka Europske unije. Uz egzistencijalne razloge i iseljavanje, na stopu fertiliteta utječe i niz drugih čimbenika; od lošeg položaja žena na tržištu rada, radnih uvjeta koji dovode do neravnoteže između poslovnog i privatnog života do toga što se u hrvatskom društvu još o djeci najviše skrbe majke, a ne podjednako i očevi kao primjerice u skandinavskim zemljama.
Akademik i demograf prof. Anđelko Akrap ističe: - Udio žena u fertilnoj dobi smanjen je zbog iseljavanja, ali i zbog prirodnog smanjenja i starenja stanovništva jer mi imamo više žena u starijoj dobi, a sve je manji priljev žena u fertilnu dob zbog dugogodišnjeg smanjenja stanovništva. Ukratko, imamo vrlo mali udio mlađih žena koje su nositelji fertiliteta, a sada je prosječna dob rađanja prvog djeteta oko 28 godina. Nakon 35. godine ipak manje žena
• rađa.