Varaždin je postao mjesto za slavlje glazbene baštine europskih zemalja
Varaždinske barokne večeri započele uz citat prof. Marijana Zubera ”Da, kultura puno košta, ali nekultura još i više” i koncert Irskoga baroknog orkestra
Rujan je najbarokniji mjesec u Hrvatskoj. Posljednjih jedanaest godina prvo na jugu zablista Korčulanski barokni festival, poput bisera u rastvorenoj školjci, a onda se na sjeveru širom otvore vrata čitave prebogate riznice Varaždinskih baroknih večeri, čije je 52. izdanje svečano otvoreno prošlog petka.
Na završnom koncertu u korčulanskoj katedrali sv. Marka sigurno nisam bio jedini kojem su Škoti, sjajni vokalni ansambl Octavoce, slomili srce otpjevavši za rastanak staru škotsku baladu “Loch Lomond”. A onda su u Varaždin s iste strane svijeta stigli Irci i zapalili na samom početku jedan od mnogih glazbenih krijesova koji će sljedeća dva tjedna grijati publiku Varaždinskih baroknih večeri ne samo u Varaždinu, nego i u brojnim mjestima čak šest hrvatskih županija.
Harfa nacionalni simbol
Ovogodišnja zemlja partner festivala je Republika Irska, a Irski barokni orkestar nastupio je kao prethodnica jakih glazbenih snaga zemlje koja se diči harfom kao nacionalnim simbolom.
Budući da još obitavam na jugu, Varaždin mi je, nažalost, izvan dometa. Ali, u postpandemijska vremena, u kojima se dobar dio naših aktivnosti preselio online, mogu posvjedočiti o snažnom doživljaju “na daljinu”, zahvaljujući izravnom prijenosu svečanog otvorenja 52. Varažadinskih baroknih večeri na HRT-u.
Premda ništa ne može nadomjestiti susret s glazbom uživo, televizijski prijenos ima svojih prednosti i dodanih vrijednosti: primjerice, uvodni razgovor sa skladateljem i umjetničkim ravnateljem VBV-a Davorom Bobićem, koji je citirao misao legendarnog varaždinskog profesora Marijana Zubera: “Da, kultura puno košta, ali nekultura još i više”. Istaknuo je također svoju impresioniranost ulaganjima zemlje partnera u “barokni segment” glazbene kulture, te najavio kako će u Varaždinu u predstojećim danima, nakon Irskoga baroknog orkestra, gostovati i Irski
omladinski barokni orkestar.
U tom je smislu od silne važnosti i kulturno-diplomatski karakter Varaždinskih baroknih večeri koje su postale prestižno mjesto za predstavljanje bogatih glazbenih baština europskih zemalja, u prepletanju s hrvatskom baštinom i našim umjetnicima. Nekoliko njih popunilo je tako i redove Irskoga baroknog orkestra na otvorenju.
Varaždinska katedrala, blistavo osvijetljena i prelijepa kao i uvijek, bila je, što je još važnije, prepuna domaće publike i brojnih gostiju. Bio je to snažan i važan kulturni iskaz njegovanja danas toliko potrebne suradnje među narodima u njegovanju glazbene kulture i plemenite baštine. Poruku su osnažili i govori domaćina, kao i irskoga veleposlanika u Hrvatskoj Ruaidhrija Marka Dowlinga.
Premda je London stoljećima
Händel u Dublinu
Kada je Georg Friedrich Händel prispio u Dublin 1741. godine, sa sobom je donio i partituru netom završenog oratorija “Mesija”. Za praizvedbu danas slavnog djela, 13. travnja 1742., interes je u Dublinu bio toliki da su dame zamoljene da dođu bez obruča u svojim krinolinama, a gospoda bez mačeva, kako bi u novu koncertnu dvoranu stalo što više ljudi.
Zato je i varaždinski koncert Irskog baroknog orkestra pod vodstvom Toma Fostera, naslovljen “Dublinske veze”, počeo Händelovim Concertom grossom “Aleksandrov pir”. Ansambl njegovana zvuka demonstrirao je uzorno muziciranje u čitavom programu koji je obgrlio Europu skladbama talijanskih majstora Vivaldija, te za života u Irskoj osobito prisutnih Pasqualija, Giordanija, Engleza Thomasa Arnea, Nijemca Glucka, Flamanca Pietera van Malderea te naposljetku i Čeha Jana Křtitela Vaňhala koji je svojom prisutnošću i partiturama ostavio dubok trag upravo u Varaždinu. U publici omiljenim arijama, kao što su Gluckova “Che faro senza Euricide” i Händelova “Ombra mai fu”, nastupila je mezzosopranistica Katie Bray. Činjenicu da su Irci u Varaždin doveli izvrsnu englesku solisticu nije zgorega “pročitati” i kao diplomatsko-umjetničku poruku i pouku, danas važnu za cijelu sve razlomljeniju Europu. Sve do 9. rujna nizat će se atraktivna glazbena i druga događanja. Na internetskoj stranici vbv.hr naći ćete katalog riznice ovogodišnjeg festivala s mnoštvom razloga da se tko god može zaputi u Varaždin.
•