U pandemiji porastao broj smrti od srčano-žilnih bolesti
U Hrvatskoj je prošle godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.958 osoba. To je 950 umrlih više nego u 2019., a 140 više u odnosu na 2020. godinu, iznijela je dr. Ivana Brkić Miloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a. – Hrvatska spada među zemlje s većom stopom smrtnosti od prosjeka EU. Naš je prosjek 572,8/100.000, a prosjek EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8) – navela je dr. Brkić Biloš. Lošije od Hrvatske stoje Srbija, Rumunjska, Latvija i Litva, dok jako dobro stoje Norveška, Danska, Švicarska i Španjolska.
Stopa hospitalizacija pala je u pandemiji, najprije u lockdownu, a onda se povećavala i smanjivala u sljedećim mjesecima s tim da je najniža bila kad su epidemijski valovi bili na vrhuncu.
– Vrlo je važno da građani surađuju, slušaju preporuke liječnika i usvoje zdrave navike poput fizičke aktivnosti i lagane mediteranske prehrane te da odbace cigaretu – naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca. Zaklada i udruga StEPP organiziraju u subotu 1. listopada od 17 do 20 sati u prizemlju City Centera one West radionicu o postupcima kardiopulmonalne reanimacije. U petak 30. rujna provjeravat će kardiovaskularni rizik (mjerenje arterijskog tlaka i kolesterola) u ljekarni MandisPharm, City Center One West od 15 do 19 sati te 1. i 2. listopada od 10 do 14 sati.
• (rok)